Laguna - Bukmarker - Kako je Prag umalo izgubio Kafkino nasleđe - Knjige o kojima se priča
Sajamski dani od 20. oktobra do 7. novembra.
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Kako je Prag umalo izgubio Kafkino nasleđe

Lice Franca Kafke je sveprisutno u njegovom rodnom Pragu. U starom delu ovog češkog grada nalazi se statua pisca kako jaše odelo bez vlasnika. Nedaleko od mesta gde je Kafka nekada radio za osiguravajuću kuću nalazi se skulptura piščeve glave koju je od ogledala napravio David Černji, a koja se okreće koristeći iste procese kao tradicionalni češki satni mehanizam.



Zatim postoje mesta gde posetioci mogu iskusiti Kafkin Prag. Kafe „Luvr“ (otvoren 1902. godine a radi i danas) nekada je bio mesto okupljanja filozofa i intelektualaca poput Kafke. Kafe „Savoj“ (osnovan 1893. godine i takođe još uvek radi) često je održavao pozorišne predstave na jidišu koje je Kafka često posećivao.

Sam Kafka je imao konfliktan odnos sa Pragom kao Jevrejin koji govori nemački jezik u katoličkom gradu. Čuvena je njegova izjava o privlačnosti grada: „Prag vas nikada ne pušta... ova draga majčica ima oštre kandže.“ Kao što možemo videti po ulicama, trgovima, plaketama i suvenirima – da ne pominjemo institucije poput muzeja „Franc Kafka“ ili društva istog imena (odmah iza knjižare „Franc Kafka“) – sam grad ima mnogo manje ambivalentan odnos prema svom sinu.

Ali ovako opipljivo Kafkino postojanje u gradu verovatno ne bi bilo moguće da nije postojala upornost piščevog prijatelja i književnog izvršitelja Maksa Broda. Objavivši neka od najvoljenijih dela nakon piščeve smrti, Brod je zanemario Kafkine želje i doprineo rastu njegove popularnosti. U jednom trenutku, veliki broj Kafkinih dela se nalazio u jednom od Brodovih kofera.



Kafka je upoznao Maksa Broda 1902. godine kada su zajedno studirali pravo na Karlovom univerzitetu u Pragu. Veoma brzo su postali prijatelji zahvaljujući zajedničkim interesovanjima za književnost i sličnim prošlostima (Brod je takođe bio Jevrejin koji govori nemački, odrastao u Pragu). Toliko su bili bliski da kada je Brod izbačen iz filozofskog kruga u kafeu „Luvr“ 1905. godine, Kafka je napustio grupu iz solidarnosti.

Brod je bio velika podrška piscu i ohrabrivao ga je da objavi ono malo dela koja su izašla tokom njegovog života uključujući „Preobražaj“, „U kažnjeničkoj koloniji“, „Ložač“ i „Presuda“. Sam Brod je dostigao veliki uspeh, kakav Kafka nije postigao za života, objavivši 83 knjige. Suprotno tome, Kafka je veći deo života proveo tavoreći u osiguravajućoj kući, a pisao je samo u slobodno vreme.

Kafkina nesigurnost kočila ga je u radu. Uništio je mnogo svojih dela tokom života i zahtevao da Brod isto uradi sa preostalim nakon njegove smrti. Kada je umro 1924. u 41. godini života, Brod se odmah postarao se da knjige „Proces“, „Zamak“ i „Amerika“ objave u periodu od 1925-27. Brod je kasnije tvrdio da je Kafka sve vreme znao za njegove namere.



Brod i njegova supruga su 1939. godine uspeli da pobegnu pre nacističkog zatvaranja čeških granica i na kraju stigli u Tel Aviv sa koferom punim Kafkinih tekstova. Čak i kada je počeo da vodi potpuno drugačiji život, Maks Brod je nastavio da objavljuje Kafkine rukopise sve do svoje smrti 1968. godine. Smatrao je da mu je lična misija da „pred javnost iznese Kafkine rukopise“. Uspeo je u tome, ali se papiri nikada nisu vratili u Prag. Danas su vlasništvo državne biblioteke Izraela.

U godinama nakon objavljivanja, Kafkina dela su širom sveta dobijala na važnosti. Njegov uticaj se najviše osetio među egzistencijalistima i apsurdistima, od Horhea Luisa Borhesa u Argentini do Alberta Kamija i Žana Pola Sartra u Francuskoj. Ali u njegovoj domovini, prošle su decenije pre nego što je Kafka dobio poštovanje koje danas uživa.

U zemlji koja se nekada zvala Čehoslovačka, na Kafkina dela se gledalo sa određenim prezirom zbog antinemačkih osećanja koja su pratila Drugi svetski rat. Za vreme vladavine Komunističke partije, zemlja je veoma malo toga uradila kako bi slavila piščevo zaveštanje. Tek nakon pada Čelične zavese, turisti su počeli masovno da dolaze u Prag i pisac je konačno dobio zasluge kao jedan od čeških najpoznatijih i najvoljenijih sinova.

Danas znatiželjni turisti u Pragu mogu saznati da je Kafka proveo veći deo života u svega nekoliko gradskih blokova. Nepotrebno je naglasiti da je njegova zaostavština otišla mnogo dalje. „Kafkijansko“ je čest žargon u književnim krugovima. Nelagodni osećaj podstaknut suludim situacijama van nečije kontrole je izgleda univerzalan.

Nikada nećemo znati da li je Kafka zaista želeo da ostane anoniman nakon smrti kao što je bio za života. Motivi iza autorovih doprinosa književnosti i rodnom gradu obavijeni su velom enigme.
 
Izvor: atlasobscura.com
Prevod: Dragan Matković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ne propustite sajamske dane u knjižarama do 7 novembra laguna knjige Ne propustite Sajamske dane u knjižarama do 7. novembra
05.11.2025.
Sajam knjiga se završio, ali sajamski dani još traju u svim Delfi knjižarama i Laguninim klubovima čitalaca u Srbiji i regionu na više od 60 lokacija, kao i na sajtovima laguna.rs, delfi.rs i dicearen...
više
stefan tićmi družiće se sa čitaocima u delfi knjižari isidora sekulić četvrtak, 6 novembar u 16 sati laguna knjige Stefan Tićmi družiće se sa čitaocima u Delfi knjižari „Isidora Sekulić“ – četvrtak, 6. novembar u 16 sati
05.11.2025.
U četvrtak 6. novembra gost Delfi knjižare „Isidora Sekulić“ u Pančevu od 16.00 biće Stefan Tićmi, koji je napisao dirljivu, duhovitu i uzbudljivu knjigu „Tata kaže gambit“ i na prazna polja postavio ...
više
novi broj nedeljnika u knjižarama delfi laguna knjige Novi broj Nedeljnika u knjižarama Delfi
05.11.2025.
Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda...
više
iz prve ruke kako je svet stvorio zapad razotkrivanje mita laguna knjige Iz prve ruke: „Kako je svet stvorio Zapad“ – razotkrivanje mita
04.11.2025.
Urednik Srđan Krstić preporučuje knjigu „Kako je svet stvorio Zapad“ Džozefine Kvin, koja preispituje tradicionalne poglede na prošlost i pruža novi narativ prateći milenijume globalnih susreta i...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.