Laguna - Bukmarker - Šta kažu brojevi, koje gradove knjigoljupci treba da posete? - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Šta kažu brojevi, koje gradove knjigoljupci treba da posete?

Mnogi gradovi se takmiče za titulu književne Meke – tu je Dablin, dom genijalaca kao što su Džojs, Jejts i Beket.



Tu je i Sankt Peterburg koji je izrodio „Anu Karenjinu“, „Zločin i kaznu“, „Pikovu damu“. A i London, rodno mesto Šerloka Holmsa, Herkula Poaroa, i Gospođice Marpl, raj za one koji uživaju u dobroj krimi priči.

Tako da možda delovati kao iznenađenje da ni jedan od ovih gradova nije na vrhu liste izveštaja Svetskog foruma gradskih kultura (World Cities Culture Forum) koji procenjuje i pravi rang-liste kulturnog angažovanja i načine upotrebe umetnosti širom sveta.

U nastavku možete da istražite najbolje gradove na svetu za ljubitelje knjiga i saznate da li je vaš grad na listi. Takođe, obavezno proverite najbolja književna mesta koje treba posetiti i za dodatnu književnu inspiraciju pogledajte književne mape koje treba istražiti. 
 
Gradovi sa najvećim brojem biblioteka po glavi stanovnika

Varšava je prva na listi sa 11.5 biblioteka u proseku na 100.000 stanovnika. Seul i Brisel su blizu sa 11 i 10 biblioteka.

Rang                                  Grad                    Broj biblioteka na 100.000 stanovnika

1.                                        Varšava              11.5
2.                                        Seul                    11.0
3.                                        Brisel                  10.0
4.                                        Pariz                    8.5
5.                                        Stokholm             5.9
6.                                        Milano                  5.4

Ceo izveštaj možete pogledati ovde.
 
Gradovi sa najvećim brojem knjižara po glavi stanovnika
 
Lisabon uveliko nadmašuje svoje konkurente sa oko 42 knjižare na 100.000 stanovnika. Melburn i Buenos Ajres su sledeći sa 33.9 i 22.6 knjižara.

Rang                                  Grad                   Broj knjižara na 100.000 stanovnika

1.                                        Lisabon              41.6
2.                                        Melburn              33.9
3.                                        Buenos Ajres      22.6
4.                                        Čengdu               21.6
5.                                        Hong Kong         17.8
6.                                        Taipei                  16.4

Ceo izveštaj možete pogledati ovde.
 
Gradovi u kojima cvetaju biblioteke

Iznenađujuće, broj biblioteka po glavi stanovnika ne znači nužno i da se knjige više pozajmljuju.

Azijske zemlje su potukle do kolena druge kontinente: Tokio sa ogromnih 111.9 miliona iznajmljenih knjiga godišnje, dok ga Šangaj i Hong Kong prate sa 86.2 i 49.8. Njujork je zauzeo treće mesto sa 56.3 miliona pozajmljenih knjiga godišnje.

Tokio                   111.9
Šangaj                 862
Njujork                 56.3
Hong Kong          49.8
Los Anđeles        42.0
Singapur              33.0
Moskva                30.3
Toronto                30.2
Melburn               29.1 
Pariz                    28.3
Seul                     26.0
London                25.8
 
Najpopularnije biblioteke
 
Njujorška javna biblioteka ima 17.3 miliona posetilaca godišnje i poseduje 53 miliona bibliotečkih jedinica raspoređenih na 92 ogranka. Najpoznatija lokacija prepoznatljiva je po dve statue lavova koji čuvaju njen ulaz, koji se zovu Strpljenje i Hrabrost.
 
Nacionalna biblioteka Kine u Pekingu zabeleži preko 5 miliona poseta godišnje, i sadrži više od 37 miliona bibliotečkih jedinica. Najveća u Aziji, Nacionalna biblioteka Kine ponosi se najobimnijom kolekcijom kineske literature i istorijskih dokumenata u svetu. Ova biblioteka osnovana je 1909. tokom vlade dinastije King, i riznica je starih mapa, crteža i starih zapisa – poput dragocenih primeraka budističkih pravila koji datiraju iz 6. veka.
 
Britanska biblioteka u Londonu ima u proseku 1.5 miliona poseta godišnje, i oko 200 miliona bibliotečkih jedinica što je čini najbogatijom nacionalnom bibliotekom na svetu po fondu.

Neke od najinteresantnijih bibliotečkih jedinica u kolekciji uključuju:

Dva primerka iz 1215. godine Velike povelje slobodne (Magna Carta)

Dijamantna sutra, najstarija štampana knjiga na svetu (štampana 868)

Gutenbergova Biblija, najstarija štampana knjiga u Evropi

Mocartov muzički dnevnik

Knjiga Luisa Kerola „Alisa u zemlji čuda“

Rukopisne pesme grupe Bitls (Beatles).
 
Izvor: worldcitiescultureforum.com


Podelite na društvenim mrežama:

akcija koja se ne propušta 2 za 1 kupite jednu, a drugu knjigu dobijate za 1 dinar laguna knjige Akcija koja se ne propušta! „2 za 1“– kupite jednu, a drugu knjigu dobijate za 1 dinar
17.06.2025.
Dragi knjigoljupci, Od 16. do 30. juna 2025. godine, imaćete jedinstvenu mogućnost da iskoriste sjajnu povoljnost – akciju „2 za 1“ u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs. ...
više
organizovano autorsko veče o prof dr darku tanaskoviću i promocija knjige ,,alija ulema ili balija  laguna knjige Organizovano autorsko veče o prof. dr Darku Tanaskoviću i promocija knjige ,,Alija: ulema ili balija?
17.06.2025.
U „Mu­ze­ju Her­ce­go­vi­ne“ u Tre­bi­nju 13. juna održano je au­tor­sko ve­če ,,Ko je prof. dr Dar­ko Ta­na­sko­vić". U okvi­ru ve­če­ri odr­žana je i pro­mo­ci­ja knji­ge ,,Ali­ja: ule­ma ili...
više
jelena bačić alimpić o krojaču ljubav u doba bezumlja laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o „Krojaču“: Ljubav u doba bezumlja
16.06.2025.
Sa Jelenom Bačić Alimpić, jednom od naših najcenjenijih i najčitanijih književnica, razgovarali smo o novom romanu „Krojač“, u kojem ispisuje redove o ljubavi, hrabrosti, nadi i sudbini, koja se, popu...
više
miomir petrović o romanu dionizije 1941 pisanje je i terapija, kao što je i čitanje laguna knjige Miomir Petrović o romanu „Dionizije 1941“: Pisanje je i terapija, kao što je i čitanje
16.06.2025.
Pisac Miomir Petrović izjavio je da je napisao roman o prećutanom glumcu Ivanu Petroviću, fasciniran njegovom ličnošću, da živimo u vremenu surovog konzumerizma i da su pisanje i čitanje terapija. ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.