Jedan od najpopularnijih španskih pisaca
Arturo Peres-Reverte romanom „
Poslednji problem“ donosi književni dijalog sa Arturom Konanom Dojlom i Šerlokom Holmsom.
Ime Šerloka Holmsa poznato je ne samo onima koji su čitali neka od dela Artura Konana Dojla ili gledali mnogobrojne adaptacije, već je nesumnjivo deo pop kulture već skoro 150 godina.
Naravno, retki su oni koji su toliko puta čitali ili gledali priče o ovom detektivu da mogu da prepoznaju svaku izjavu ili referencu.
Ipak, šta bi se desilo kada bi se neko sa takvim znanjem našao primoran da odigra ulogu detektiva u stvarnosti, zbog potencijalnog zločina koji niko drugi ne može da reši? Ovo je pitanje koje je postavio veteran Arturo Peres-Reverte u svom romanu „Poslednji problem“, sa španskog ga je prevela Gordana Mihajlović, a nedavno objavila Laguna, a čiji naziv, naravno, nije slučajan.
Već od njega jasno je da će reference na Šerloka Holmsa, odnosno Artura Konana Dojla pucati na sve strane. Peres-Reverte je kao svog naratora uzeo Hopalonga Bazila, ili Ormonda Bazila, inspirisanog Bazilom Ratbonom, glumcem najpoznatijem po tumačenju, pogodili ste, Šerloka Holmsa. Ovaj glumac u već poodmaklim godinama odlazi na odmor na Krf, gde sve kreće idilično, ali onda bude pronađeno jedno telo osobe koja je navodno izvršila samoubistvo.
Međutim, kako je oluja privremeno odsekla ostrvo od glavnog dela kontinenta, policija ne može nikako da dođe i izvrši uviđaj, pa svi očekuju baš od glumca da u stvarnosti imitira lik koji je toliko dugo tumačio na velikom platnu. Naravno, koliko god neko bio genijalan sa unapred osmišljenim tekstom i okruženjem, toliko je ipak nesuvislo očekivati savršenstvo pred toliko nepoznatih faktora nad kojima nema nikakvu kontrolu.
To Hopalong Bazil pokušava odmah eksplicitno da kaže svima onima koji su na ostrvu sa njim, ali i nama kao čitaocima prvo indirektno, a kasnije skoro pa rušeći četvrti zid. Priča naravno nije onakva kakvom se čini na prvi pogled, inače ne bi bilo ni potrebe za 300 stranica, ali ne može se ni pretpostaviti tako lako šta će se sledeće desiti i ko je za to odgovoran.
lako u osnovi „Poslednji problem“ jeste detektivski roman, on je mnogo više odavanje počasti Holmsu, Konanu Dojlu i Ratbonu, sa mnogobrojnim referencama na druge glumce i književne autore. Najviše od svega, to je roman za sladokusce koji su opčinjeni Holmsom i detaljno analiziraju svaki njegov potez, kao što će činiti i sam Bazil primenjujući principe koji su mu dobro poznati.
Za razliku od tih drugih autora i dela sa kriminalističkim zapletom, treba napomenuti da ovde ima više dijaloga u kojima se čitaocima ističe šta je sve autor „pozajmio“ s ljubavlju od svojih kolega. Možda neće svakome prijati ta dinamika dolaska do sledećeg bitnog događaja u radnji ili pak ponavljanje pojedinih detalja koji služe više kao referenca nego trag, ali je Peres-Reverte na kraju sve to uklopio u jednu zaokruženu celinu. Toj celini možete se vraćati kasnije da vidite koliko je tragova sakrio pred vašim očima i istražite koji od pomenutih filmova i dela su stvarni i vredni vaše pažnje kao ljubiteljima žanra.
Jer „Poslednji problem“, na kraju krajeva, i jeste za ljubitelje žanra koji će, bez obzira na to što će biti najoštriji kritičari, najviše znati da cene posvećenost koja je dovela do ovakvog romana.
Autor: Filip Milosavljević
Izvor: Danas