
Može da deluje prilično suludo skupiti sve navedene autore na istu gomilu, ali sistemska fikcija je prostor u kome dominiraju ambiciozni mislioci koji tkaju kompleksne misli i radije ih otpremaju u pristupačnim paketima, umesto da pišu akademske tomove na zadatu temu. Dramatični momenti u sistemskim romanima nastaju u tačkama gde se različiti sistemi preklapaju. Na primer, pisanje o klimatskim promenama ne svodi se samo na fiziku i hemiju, već kroz razgrađivanje političke klime koja je zasnovana na ekonomiji koja pumpa ugljen-dioksid u našu atmosferu.
Sistemska fikcija najbolje funkcioniše kada uleti pravo u naučnu fantastiku, jer tu ne postoje nikakva ograničenja koja bi sputavala autore da razgrađuju stare i grade nove sisteme – jedan od najboljih je Kim Stenli Robinson. Robinsonova „Marsovska trilogija“ počinje sa nastojanjima ljudske rase da kolonizuju svog najbližeg suseda u „Crvenom Marsu“, i završava se dva veka kasnije na „Zelenom Marsu“: voda na kraju konačno teče površinom planete, podvig dostignut nakon stotine i stotine stranica u kojima se Robinson bavi naukom, politikom, ekonomijom i religijom.Podelite na društvenim mrežama:
Dve knjige s AI naslovnicama izbačene iz trke za novozelandsku književnu nagradu
Iz ugla prevodioca: „Tajna božićna biblioteka“ Dženi Kolgan
Prikaz romana „Optički nišan“: Pavijani, mandrili i hiljadu papirnih ždralova
Prikaz romana „Humano preseljenje“: Baba Gizina sadržajna smrt
Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.