
Međutim, verovatno je primerenije poređenje sa kratkom pričom Roalda Dala iz 1953. godine, pod nazivom „Veliki automatski gramatizator“, u kojoj pronalazač shvata da su gramatička pravila ustaljena poput onih u matematici, i ubacivši u program određene informacije, pravi mašinu koja može da za 15 minuta izbaci roman dostojan Nobelove nagrade. Priča se završava tako što su pisci širom sveta primorani da onima koji kontrolišu mašinu, daju dozvolu za korišćenje njihovih imena. Ali u toj priči, autori potpišu ugovore i za „izdavanje“ svojih imena dobiju novčanu nadoknadu. S druge strane, braća Grim su javno vlasništvo. Odavno mrtvi, nisu u mogućnosti da traže obeštećenje od startap kompanija koje nameravaju da njihove priče prokuvaju i iscede, a prerađevinu koja ostane označe njihovim imenom.Podelite na društvenim mrežama:
Ne propustite Sajamske dane u knjižarama do 7. novembra
Stefan Tićmi družiće se sa čitaocima u Delfi knjižari „Isidora Sekulić“ – četvrtak, 6. novembar u 16 sati
Iz prve ruke: „Kako je svet stvorio Zapad“ – razotkrivanje mita
Prikaz romana „Tigar i vuk“: Dve duše u jednoj
Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.