Skot Donaldson, autor biografije „Fool For Love: F. Scott Fitzgerald“, istražuje tajanstvenu prirodu ovog legendarnog pisca i ulogu koju su žene imale u njegovom životu i delu.
Henri Džejms, koji je i biograf i romanopisac, shvata da je nemoguće u potpunosti otkriti istinu o nekome. „Možemo saznati samo ono što se može sakupiti (od činjenica)“, kaže on. Tokom višedecenijskog rada sa učenicima i pet godina iscrpnog istraživanja, shvatio sam da je ono što je većina zaključila od onoga što se zna o Ficdžeraldovom delu i životu, bila njegova nezajažljiva opsesija da zadovolji očekivanja drugih. Želeo je i da zadovolji očekivanja drugih muškaraca, ali je u tome omanuo. Njegove kolege sa Prinstona su ga smatrale previše znatiželjnim i površnim. Zeldin otac ga je smatrao nepouzdanim. Ernest Hemingvej mu je bio jedan od najbližih prijatelja sredinom dvadesetih, ali je vremenom počeo da ga se maltene gadi. Ficdžerald je bio mnogo uspešniji u šarmiranju žena. Njegovi čitaoci možda to već znaju, s obzirom na to da je on jedan od androginijih pisaca, da je on posedovao redak talenat da se stavi u tačku gledišta likova oba pola. „Svi moji likovi su Skot Ficdžerald“, otkrio je. „Čak su i moji ženski likovi ženska verzija Skota Ficdžeralda“. Lista saveta koje je osamnaestogodišnji Ficdžerald napisao za svoju mlađu sestru Anabelu daje uverljiv dokaz o tome. U ovom neverovatnom dokumentu vidimo kako on podučava svoju sestru finesama privlačenja muškaraca: kako da se doteruje, kako da igra, o čemu da priča, kako da laska. Androginija je primetna i u njegovim pričama i u romanima, što je verovatno razlog zašto Ficdžeraldova dela privlače većinu studentkinja književnosti.
Naoružan ovom specifičnom senzibilnošću, Ficdžerald je dobro poznavao veštinu udvaranja. U mladosti je bio poznat kao uspešan zavodnik. „Znam pridev koji ti savršeno pristaje“, rekao bi svojoj partnerki za ples na početku večeri, a zatim joj ne bi odao taj pridev kako bi joj podigao očekivanja. Bio je lep i opušten u društvu devojaka. Slušao ih je onako kako drugi mladići nisu znali da ih slušaju i stavljao im je do znanja da mu je veoma važno šta misle o njemu. I kao oženjen muškarac je nastavio da zavodi žene. Nije mogao da se suzdrži. Žudeo je za njihovim odobravanjem, za njihovom ljubavlju i obožavanjem. Zelda Sejr Ficdžerald je možda bila najvažnija žena u njegovom životu, ali nije bila i nije mogla biti jedina.
Ono što je neobično jeste način na koji Ficdžerald pristupa ovoj temi dok ona eskalira, i u njegovom životu i u njegovom radu. Od razigranog udvaranja u svojoj mladosti preko napete borbe u doba njegove muževnosti do rata koji je buknuo u njegovoj potpunoj zrelosti. Skloni smo tome da mislimo da Amori Blejn neće previše patiti zbog odbacivanja Rozalind Konidž u „Ovoj strani raja“, Ficdžeraldovom prvom romanu iz 1920. Ali Getsbi umire za Dejzi u remek-delu iz 1925, a Dik Dajver je lišen svoga zdravlja i odbačen od Nikol i njene porodice romanu iz 1934. „Blaga je noć“. U njegovom romanesknom prikazu borbe polova, gotovo uvek je muškarac taj koji gubi. Time što postojano prikazuje pad muških likova, Ficdžerald je zamišljao šta mu se moglo dogoditi (da Zelda nije patila od šizofrenije), ali i, kako se meni čini, korio je sebe zbog svojih slabosti. Naročito „Blaga je noć“ govori o pogubnim efektima šarma. Goreći od želje da se umili svakome oko sebe (a naročito ženama), Dajver odbacuje svoj životni rad i svoju ljudsku vrednost. Kao i svoj izmišljeni protagonista, pravi Ficdžerald je počeo da prezire sebe zbog svog „fatalnog umiljavanja“, a taj samoprezir bi se obično javljao pod uticajem alkohola. Ljubav prema alkoholu je izvor bede u Fidcžeraldovom životu i životu mnogih njegovih likova. Njegov trijumf je stigao tek u poslednjim godinama njegovog života, kada je – navodno na prosjačkom štapu u Holivudu – odbacio ovu zlu naviku, prestao da pije i vratio se onome što je nazivao „samo pisanjem“.Podelite na društvenim mrežama:
Šta smo čitali u oktobru 2025. godine: 5 književnih preporuka
Ne propustite Sajamske dane u knjižarama do 7. novembra
Završen Sajam knjiga – otkrijte koji su Lagunini naslovi bili najtraženiji
„Gorka pilula“ Pavla Zelića u Prvoj kragujevačkoj gimnaziji 5. novembra
Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.