Laguna - Bukmarker - Najstarije udruženje ljubitelja naučne fantastike u Los Anđelesu - Knjige o kojima se priča
Sajamski dani od 20. oktobra do 7. novembra.
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Najstarije udruženje ljubitelja naučne fantastike u Los Anđelesu

Najstarije, i dalje aktivno udruženje ljubitelja naučne fantastike i fantastike, nekada je bilo utočište za Reja Bredberija i L. Rona Habarda.



Svakog četvrtka uveče veliki broj ljubitelja naučne fantastike i fantastike održava nedeljni sastanak udruženja Ljubitelja naučne fantastike u Los Anđelesu (Los Angeles Science Fantasy Society – LASFAS). Ovo je najstarije udruženje na svetu koje redovno održava sastanke i jedno od nekolicine u svetu koje ima svoje prostorije – dakle, ovo udruženje je mnogo više od prosečnog fan kluba.

Udruženje LASFS (izgovara se Los-fas ili Las-fas) nastalo je 1934, kao ogranak „Naučno-fantastične lige“ (Science Fiction League), Huga Gernsbeka. Gernsbek, u to vreme urednik uglednog naučno-fantastičnog magazina Vonder storis (Wonder Stories), oformio je „Ligu“, kako bi poštovaoci ovog magazina iz svih krajeva zemlje mogli da se dopisuju. Do 1940, ogranak iz Los Anđelesa se odvojio od ostatka propale „Lige“. Predvođena mladim Forestom Dž. Akermanom (osnivačem Muzeja horora i naučne fantastike i jednim od najglasnijih zagovornika ovih žanrova), grupa je ustanovila sopstveni identitet: Udruženje ljubitelja naučne fantastike iz Los Anđelesa (LASFS).

Još od samog osnivanja, udruženje je u svojim redovima imalo veoma istaknute članove, poput autora iz zlatnog doba – među njima su bili Alfred Elton van Voukt i Ros Roklin, ali i velikani naučne fantastike Rej Bredberi i Rej Harihauzen, pa čak i osnivač sajentologije L. Ron Habard. Danas, savremeni pisci poput Larija Nivena i Džerija Purnela često dolaze na sastanke udruženja.

Ovo udruženje je zaslužno i za osnivanje dve najvažnije konvencije posvećene naučnoj fantastici – Loskon (Loscon) i Vesterkon (Westercon). I ne samo to, ovo udruženje je toliko moćna mreža obožavalaca da je tokom Mekartijeve ere, Federalni istražni biro imao svoje tajne agente među članovima udruženja kako bi se pratio eventualni uticaj komunista u okvirima ove potkulture. Kasnije, 1968, društvo je ponovo pokazalo svoju snagu kada je sprečilo ukidanje serijala  „Zvezdane staze“ – nacionalna kampanja koja se sastojala iz pisanja pisama rukovodiocima televizijske mreže NBC, urodila je plodom.

Kao što se može i očekivati od ovako ozbiljnog i uglednog udruženja, ono ima sopstveni moto, koji je predstavljen i na njihovom grbu, a glasi: „De Profundis Ad Astra“ – „Od ponora do zvezda“. Udruženje ima čak i svoja pravila i regulative, od kojih su neka ozbiljna, a neka šaljiva, kao na primer, Pravilo O: „Smrt vas neće osloboditi“. Ali ono što je možda i najvažnije, udruženje ima sopstvene prostorije još od sedamdesetih godina XX veka. Zahvaljujući tom luksuzu, članovi imaju stalno mesto za sastanke, prostor za svoju bogatu biblioteku, ali i sredstva za iniciranje nastanka različitih podgrupa. Prvi japanski klub ljubitelja anime, udruženje ljubitelja animiranih/fantastičnih filmova („Cartoon/Fantasy Organization“), svoj prvi sastanak je 1977. godine održao u prostorijama Las-fasa.

Dok su u prošlosti aktivnosti udruženja podrazumevale štampanje i distribuciju pamfleta i grupne odlaske na naučna predavanja, u današnje vreme sastanci uglavnom podrazumevaju tribine sa gostujućim govornicima i aukcije naučno-fantastičnih predmeta. A ako imate sreće, neposredno pre sastanka možete da pogledate nešto iz njihove bogate video-biblioteke, recimo neki malo poznat serijal iz pedesetih godina XX veka. Osim toga, članovi su pozvani da na sastanke dolaze ranije kako bi se uključili u Beskrajnu tribinu – nedeljnu diskusiju na teme koje predlažu članovi udruženja. Teme ovih razgovora su veoma raznolike – od izbora za najbolju scenu smrti u naučno-fantastičnim ostvarenjima, do rasprave o tome da li je bolji serijal „Enterprajz“ ili „Galaktika“, pa čak i „kako bi se društvo prilagodilo na promenu pola, ako bi ona bila pristupačna i izvodljiva kao promena boje kose“.

Novi članovi su uvek dobrodošli u ovom udruženju, ali neophodno je da se formalno predstave pred grupom i javno priznaju sve o svom mokrenju u krevet. Prva tri sastanka su besplatna, a nakon toga se zahteva da članovi plate članarinu. U zamenu za to, svaki član udruženja može da koristi biblioteku, koja sadrži preko 20.000 knjiga naučne fantastike i fantastike, magazine, audio i video zapise. Za one malo stidljivije, uobičajena okupljanja nakon sastanaka u obližnjem Koral kafeu, predstavljaju priliku da se malo bolje upoznaju sa redovnim posetiocima sastanaka udruženja.
 
Izvor: atlasobscura.com
Prevod Maja Horvat


Podelite na društvenim mrežama:

ne propustite sajamske dane u knjižarama do 7 novembra laguna knjige Ne propustite Sajamske dane u knjižarama do 7. novembra
05.11.2025.
Sajam knjiga se završio, ali sajamski dani još traju u svim Delfi knjižarama i Laguninim klubovima čitalaca u Srbiji i regionu na više od 60 lokacija, kao i na sajtovima laguna.rs, delfi.rs i dicearen...
više
stefan tićmi družiće se sa čitaocima u delfi knjižari isidora sekulić četvrtak, 6 novembar u 16 sati laguna knjige Stefan Tićmi družiće se sa čitaocima u Delfi knjižari „Isidora Sekulić“ – četvrtak, 6. novembar u 16 sati
05.11.2025.
U četvrtak 6. novembra gost Delfi knjižare „Isidora Sekulić“ u Pančevu od 16.00 biće Stefan Tićmi, koji je napisao dirljivu, duhovitu i uzbudljivu knjigu „Tata kaže gambit“ i na prazna polja postavio ...
više
novi broj nedeljnika u knjižarama delfi laguna knjige Novi broj Nedeljnika u knjižarama Delfi
05.11.2025.
Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda...
više
iz prve ruke kako je svet stvorio zapad razotkrivanje mita laguna knjige Iz prve ruke: „Kako je svet stvorio Zapad“ – razotkrivanje mita
04.11.2025.
Urednik Srđan Krstić preporučuje knjigu „Kako je svet stvorio Zapad“ Džozefine Kvin, koja preispituje tradicionalne poglede na prošlost i pruža novi narativ prateći milenijume globalnih susreta i...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.