Laguna - Ljiljana Čubrić - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu

Ljiljana Čubrić

Muzejska savetnica u penziji Ljiljana Čubrić rođena je 1948. godine u Beogradu. Osnovnu školu, gimnaziju i Filozofski fakultet, grupu za Savremenu istoriju, završila je u svom rodnom gradu. Diplomirala je 1973. kod profesora Vasilija Krestića. Bavi se proučavanjem srpske istorije XVIII i XIX veka. Od 1977. do 2014. godine, kada odlazi u penziju, radi u Narodnom muzeju u Beogradu u okviru kojeg, od 1979. godine, kao kustoskinja a od 1993. do penzionisanja, kao upravnica rukovodi radom Muzeja Vuka i Dositeja.

Kao upravnica i jedina kustoskinja, razvila je veoma uspešnu saradnju sa brojnim muzejima širom Srbije kao i srodnim institucijama – Međunarodnim slavističkim centrom, Centrom za kulturu „Vuk Karadžić“ iz Loznice, gde je godinama autorskim izložbama učestvovala u realizacijama manifestacije Vukov sabor, Vukovom zadužbinom i Zadužbinom „Dositej Obradović“, čiji je jedan od osnivača, kao i dugogodišnju saradnju sa Savetom dečjeg saveza opštine Voždovac na organizaciji manifestacije „Dositejevo pero“. Od posebnog značaja je saradnja sa književnim kružokom „Dositej Obradović“ u selu Srpski Semarton u Rumuniji, mestu u kojem je rođena Dositejeva majka Kruna i gde je Dositej proveo deo detinjstva.

Ljiljana Čubrić je autorka brojnih izložbi i pratećih kataloga sa kojima je gostovala u najvažnijim centrima kulture širom Srbije, kao što su Galerija Matice srpske u Novom Sadu, „Platoneum“, ogranak SANU u Novom Sadu, muzeji u Pančevu, Somboru, Negotinu, Zrenjaninu, Vršcu, Leskovcu, Nišu, Gornjem Milanovcu, Smederevu, Galerija „Sava Šumanović“ u Šidu, Velikoj Plani i Loznici. Povodom 200. godišnjice rođenja Vuka Karadžića, bila je koautorka veoma reprezentativne izložbe „Vuk Stefanović Karadžić 1787–1987“ i pratećeg, dvojezičnog kataloga, koja je bila postavljena u Narodnom muzeju u Beogradu i, potom, u Gradskoj većnici u Beču. Takođe, na poziv Narodne biblioteke u Beogradu 1989. bila je autorka reprezentativne izložbe „Dositej Obradović, život i delo“ povodom 250. godišnjice njegovog rođenja. Na poziv Ministarstva za kulturu Austrije 2003. gostovala je u Beču sa izložbom „Mina Karadžić Vukomanović 1828–1894“ koja je prethodno bila postavljena u Beogradu. Po ocenama kritičara, ova postavka je proglašena za izložbu godine.
Autorka je stalne postavke Muzeja Vuka i Dositeja i odgovarajućeg vodiča kroz muzej, posle kompletne rekonstrukcije muzejske zgrade 2012. godine a koju je, za javnost, otvorio tadašnji predsednik Srbije, gospodin Tomislav Nikolić.

Takođe, Ljiljana Čubrić je autor i prve stalne postavke u rodnoj kući Dositeja Obradovića u rumunskom selu Čakovu. Kao spoljni saradnik učestvovala je u realizaciji stalne postavke Muzeja Drugog srpskog ustanka u Takovu, a i kao stručni konsultant u stalnoj postavci memorijalnog muzeja Bore Stankovića u Vranju.

Godine 2005, na poziv tadašnjeg ambasadora SCG Mihajla Kovača, boravila je u Beču jer se ukazala prilika da se, u kući u kojoj je živeo i umro Vuk Karadžić, obnovi rad našeg Kulturnog centra sa odgovarajućom muzejskom postavkom posvećenom Vuku i njegovom životu u Beču. Tom prilikom Ljiljana Čubrić je radila u Arhivu grada Beča na proučavanju i sortiranju odgovarajuće arhivske građe koja bi činila ovu postavku. Nažalost, ova ideja nije realizovana zbog negativnog stava tadašnjeg Ministarstva spoljnih poslova SCG.

Baveći se proučavanjem srpske istorije XVIII i XIX veka, objavila je i sledeće knjige: Vuk Stefanović Karadžić – život i delo, (u toku je prevođenje ove knjige na ruski jezik, izdanje će biti štampano u Srbiji i Rusiji), Od kaluđera do prosvetitelja, koju je u skraćenoj verziji objavio dnevni list Politika kao feljton, Kad si zvezda sele moja (o Mini Karadžić), takođe objavljena u Politici kao feljton, Milica, lepa pesmotvorka, (o Milici Stojadinović Srpkinji), Ljubica, Velika gospođa (o kneginji Ljubici Obrenović), Katarina Srb-devojka (o Katarini Ivanović), ilustrovanu monografiju „Muzej Vuka i Dositeja“, gde je stavljen akcenat na muzejsku zgradu kao kulturno-istorijski spomenik od izuzetnog značaja, a čijem je očuvanju i obnavljanju autorka posvetila izuzetnu pažnju. Na poziv Zavoda za izdavanje udžbenika, napisala je knjigu Spomenar – znamenite žene srpske koja obuhvata dvanaest biografija najznačajnijih Srpkinja koje su bile prve u različitim delatnostima a koje su do tada bile „rezervisane“ samo za muškarce, kao i o prvim dobrotvornim društvima srpskih žena, „Beogradskom ženskom društvu“ i „Kolu srpskih sestara“. Ova knjiga je u skraćenoj verziji objavljena u listu Večernje novosti kao feljton. Po odlasku u penziju Ljiljana Čubrić je objavila i knjige Mina Vukova i Dimitrije Karadžić, Vukov sin u izdanju Centra za kulturu „Vuk Karadžić“ iz Loznice a koje su, kao i knjiga Vuk Karadžić – život i delo, dostupne posetiocima Vukove rodne kuće u Tršiću.

Napisala je i veliki broj naučnih i stručnih radova objavljenih u časopisima 1804, izdanje Zadužbinskog društva „Prvi srpski ustanak“ iz Orašca, Danica, izdanje Vukove zadužbine, Kovčežić, izdanje Muzeja Vuka i Dositeja, čiji je bila i urednik. Takođe, objavljivanjem naučnih radova u Zborniku Društva za proučavanje istorije XVIII i XIX veka iz Novog Sada sarađivala je sa ovom institucijom.

Od 1994. do 2000. godine učestvovala je na naučnim skupovima pod nazivom „Stvaranje moderne srpske državnosti“, u Velikoj Plani i Radovanjskom lugu; izlaganja su štampana u Zborniku radova posle svakog skupa.

Godine 2017. bila je inicijator i jedan od organizatora i učesnika naučnog skupa „1847“ održanog u Pedagoškom muzeju povodom 170. godišnjice pobede narodnog jezika i Vukovog pravopisa u srpskom jeziku. Po završetku skupa objavljen je zbornik radova svih učesnika.

Na poziv rediteljke Narodnog pozorišta u Beogradu Cisane Murusidze Čolović, Ljiljana Čubrić je bila stručna konsultantkinja na realizaciji predstave Kneginje i kume, o Jeleni Karađorđević i Ljubici Obrenović, a u kojoj se, kao lik, pojavljuje i Vuk Karadžić.

Godinama je sarađivala sa Dečjim kulturnim centrom iz Beograda, najčešće kao članica žirija u mnogim dečjim takmičenjima i kvizovima.

U beogradskoj ali i kulturnoj javnosti Srbije i dalje je prisutna stručnim predavanjima o životu i radu Dositeja Obradovića i Vuka Karadžića, vremenu u kojem su živeli i stvarali, kao i njihovim savremenicima i sledbenicima.

U skladu sa tim razvijena je i solidna saradnja sa srpskim medijima, posebno sa Školskim i Naučnim programom RTS za koje je Ljiljana Čubrić, kao spoljna saradnica, napisala scenario za emisije, među kojima su: Iduć uči u vekove gleda o životu i radu Dositeja Obradovića, Mina Karadžić, Doživeti stotu, kao i Riznica (na Radio Beogradu). Godine 1992, na poziv agencije First Production iz Beograda, bila je jedan od scenarista i učestvovala u realizaciji Vukovog video-bukvara, posvećenog deci uzrasta do 7 godina i popularizaciji ćirilice. Takođe, bila je stalna saradnica programa na srpskom jeziku Radio Budimpešte.

Tokom svog radnog veka godinama je bila mentorka za stručna zvanja mladim kustosima širom Srbije, kao i članica Komisije za dodelu viših stručnih muzejskih zvanja. Bila je članica Upravnog odbora Muzeja Vojvodine u Novom Sadu, predsednica Upravnog odbora Muzeja afričke umetnosti, predsednica UO Pedagoškog muzeja u dva mandata i u dva mandata član UO iste ustanove, članica Nadzornog odbora Vukove zadužbine i članica Programskog saveta Zadužbine „Dositej Obradović“. Od 2004. do 2012. godine bila je potpredsednica Glavnog odbora Kola srpskih sestara.

Iako u penziji, Ljiljana Čubrić je često bila recenzentkinja knjiga čija se sadržina odnosi na oblast kojom se bavi.

Godine 2008, na poziv Muzeja PTT, a povodom 200. godišnjice od osnivanja Dositejeve Velike škole, dala je predložak za poštansku marku, najstariju sačuvanu umetničku sliku zgrade Muzeja Vuka i Dositeja iz 1910, rad nepoznatog autora. Na inicijativu Ljiljane Čubrić, Skupština grada Beograda je, 1994, jednu ulicu u Mirijevu nazvala po Mini Karadžić Vukomanović. Nažalost, prezime Karadžić je tom prilikom izostavljeno tako da nije svim stanovnicima poznato o kojoj ličnosti je reč. Takođe, na njenu inicijativu, deo ulice Gospodar Jevremove, gde se nalazi Muzej Vuka i Dositeja, zatvoren je za saobraćaj, kako bi se ovo zdanje sačuvalo od brojnih oštećenja kojima je bila izložena.

Za svoj rad dobila je sledeća priznanja: Zahvalnicu Saveta dečjeg saveza opštine Voždovac (1989), Zlatnu značku Kulturno-prosvetne zajednice Srbije (1992), Vukovu nagradu (2005), kojom prilikom je, na poziv KPZ Srbije, zahvalila u ime nagrađenih, Povelju osnivača Zadužbine „Dositej Obradović“ (2005) i Zlatni beočug (2013). Godine 2016. objavljena je njena biografija u prvom izdanju biografske enciklopedije ličnosti u Srbiji od međunarodne, nacionalne i regionalne važnosti Successful People of Serbia, koju je objavila izdavačka kuća Oxford Books.
 

Prikaz knjige „Znamenite žene srpske“: U zemlji u kojoj ratne herojke rade kao spremačice

30.01.2026.
Mada su morale da se nose sa gotovo nesavladivim preprekama u društvu koje je u 19. veku i početkom 20. veka retko kada s razumevanjem prihvatalo potrebu za obrazovanjem ženske čeljadi, ipak su mnoge ...
više

Životne priče izuzetnih žena – knjiga „Znamenite žene srpske“ Ljiljane Čubrić u prodaji od 29. decembra

26.12.2025.
Na prelazu iz XIX u XX vek položaj žena zavisio je od mnogih društveno-istorijskih prilika, a ako ih je krasio i izvanredan talenat, to je nosilo sa sobom teret sudbine i pritisak okoline.  U ...
više
igrajmo se kao nekad igrom kroz znanje komplet zanimljive geografije , zanimljive opšte kulture i zanimljivi sport na popustu 20  laguna knjige Igrajmo se kao nekad – igrom kroz znanje: Komplet „Zanimljive geografije“, „Zanimljive opšte kulture“ i „Zanimljivi sport“ na popustu 20%
04.02.2026.
Kupovinom kompleta društvenih igara iz serije „Igrajmo se kao nekad“: „Zanimljive geografije“ „Zanimljive opšte kulture“, „Zanimljivi sport“ ostvarite 20% popusta od 19. januara do 20. februara 2...
više
ekskluzivna promocija manga serijala alisa u ničijoj zemlji 5 febraura laguna knjige Ekskluzivna promocija manga serijala „Alisa u Ničijoj zemlji“ 5. febraura
04.02.2026.
U četvrtak 5. februara, u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC, održaće se ekskluzivna promocija manga serijala „Alisa u Ničijoj zemlji“, koji će se prvi put pojaviti u prevodu na srpski jezik. Pro...
više
promocija romana začarana krv jednoroga 3 februara laguna knjige Promocija romana „Začarana krv jednoroga“ 3. februara
04.02.2026.
U utorak 3. februara od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljen roman Tanje Milenković „Začarana krv jednoroga“. Na promociji će, pored autorke, govoriti prof. dr Go...
više
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.