Roman „
Prevodilac“ britanske autorke
Harijet Kroli bio je tema 125. tribine Laguninog književnog kluba u petak 1. avgusta u kafeteriji Bukmarker u knjižari Delfi SKC.
O napetom, političkom i špijunskom trileru koji je smešten u savremenu Moskvu, a donosi priču o ruskoj zaveri u cilju da se sabotiraju podmorski komunikacioni kablovi koji povezuju SAD sa Velikom Britanijom, govorila je članica Književnog kluba Mira Ristivojević.
Roman prati prevodioca Klajva Frenklina koji hitno mora da se zaputi u Moskvu, gde ga čekaju sastanci na kojima će prevoditi britanskoj premijerki pri susretu sa ruskim predsednikom.
Na tom putovanju očekuje ga još jedan susret. Njegova nekadašnja partnerka Marina Volina je tumač ruskom predsedniku.
Kada Klajv sazna za promućurni plan ruskih predstavnika da se unište podvodni kablovi koji povezuju Ameriku i Veliku Britaniju, čime bi se izazvao ozbiljan ekonomski potres, zna da mora hitno reagovati.
Mira Ristivojević je podsetila na zanimljivu biografiju Harijet Kroli koja je britanska novinarka, književnica i trgovkinja umetninama, a radila je na televiziji i radiju, i kandidovala se za Vestminster i Evropski parlament. Harijet tečno govori ruski, bila je udata za Rusa i poslala je sina u državnu školu u Moskvu, gde je radila gotovo dvadeset godina u energetskom sektoru. Govori pet jezika i ovo je njena peta knjiga.
„Svi ruski likovi u ovom romanu su prikazani vrlo živo, kroz njih možemo da vidimo koliko je Harijet vezana za rusku umetnost, i pored toga što daje jaku kritiku ruskog sistema i političkog režima, oseća se velika ljubav prema kulturi i društvu u Moskvi. S druge strane, Britanci su šturo prikazani“, ocenila je Ristivojević podsećajući da glavni junak Klajv želi da prevede 32 kratke Čehovljeve priče i veliki je poznavalac ruske književnosti.
Mira je izdvojila kao važan trenutak kada Klajv putuje u Moskvu na početku romana i još uvek mislil da će se samo baviti prevođenjem. Međutim, vrlo brzo dobija papir na kojem je prepiska ruskog predsednika gde saznaje da će se umesto trgovinskim razgovorima baviti mogućnošću savremenog, hibridnog, sajber rata.
„Cilj je toliko zaglušiti različitim informacijama ’neprijateljski’ narod kako ne bi mogao da razazna istinu od laži. Da toliko budu preplavljeni svime i svačime, da u toj dezorijentisanosti lako njima bude manipulisano. To je nešto što prepoznajemo svakodnevno oko nas“, kazala je ona.
Roman čitaoca uvodi u tajne obaveštajnih službi, svako svakoga špijunira, trguje se informacijama, a mladi ljudi koji su uspešni hakeri i progameri bivaju iskorišćeni za loše ciljeve onih na najvišim instancama vlasti.
„Jedan od njih, Marinin posinak, biva i ubijen jer je prešao granice i otkrio nešto što nije smeo. Taj događaj utiče na njenu odluku da zauvek napusti Moskvu. Time je poslata poruka – ako si lojalan, bezbedan si…“, istakla je Mira i podsetila:
„Marina kaže da više ne može da živi u kulturi laži u policijskoj državi. Društvo se zasniva na lažnim informacijama koje prikrivaju pravu sliku stvari. A u današnje vreme, da bi se izvela prevara i napravio alibi, dovoljno je uključiti AI i stvoriti laž u koju će poverovati milioni. Marina, iako živi veoma dobro, prima poklone i pohvale samog predsednika, više ne može da izdrži da bude deo takvog sistema.“
Rusija odlučuje da udari na, kako kažu, najranjivije mesto svetskih komunikacija – podvodne kablove preko kojih se obavlja većina komunikacija, ne samo telekomunikacionih mreža, već i transakcije banaka, aerodromski saobraćaj… Drugim rečima, ako bi se oni presekli, mnoge države bi bile paralisane.
„Ne pridaje se dovoljno pažnje tome koliko smo postali zavisni od komunikacije i interneta da je dovoljno da se preseku kablovi i da se skoro uništi jedna zemlja.“
Pored svega navedenog, ističe Mira Ristivojević, ovaj roman je pre svega – oda prevodiocima.
„Prevodioci omogućavaju komunikaciju između državnika i često imaju moć da utiču na tok razgovora, ali i na ishod. Oni popravljuju odnose između sagovornika, jer je važno kako prevode, nekad namerno nešto izostave, negde spuste tenzije… U romanu se kaže – to su ljudi koji deluju iz senke, uvek su tu, na njih se ne obraća previše pažnja, ali su veoma bitni, nekada i ključni. Zato se vrlo često regrutuju i koriste za špijuniranje i prisluškivanje druge strane.“
Mnogo je toga u ovom romanu što prepoznajemo u našoj realnosti i svemu što nas okružuje: državne spletke, malverzacije, korupcija, bunt građana… Ali, uz sve uzbudljive tajne, previranja, špijuniranje, prisluškivanje i upoznavanje života ljudi na najvišim državnim pozicijama, jedan od važnih slojeva „Prevodioca“ je ljubavna priča između Klajva i Marine koja se odvija tajno…
„Klajv je voli neprestano, a ona pokušava da istraje i sačuva njihovu ljubav, uprkos svemu oko nje. Upravo njihova ljubav pokazuje koliko je služba upletena u sve i kako, kada si deo tog sistema, plaćaš ogromnu cenu. Kada si u tome, nema mrdanja, nema slobode, nema oko tebe nikoga, i nemaš sebe. Društvo kome služiš je jedini cilj. Cena je previsoka“, zaključuje Mira Ristivojević.
Tema 126. Laguninog književnog kluba koji će se održati u petak 5. septembra biće roman „
Kuća na Rivijeri“
Nataše Lester.