Laguna - Bukmarker - Triler Roberta Herisa „Konklava“ govori o Vatikanu - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Triler Roberta Herisa „Konklava“ govori o Vatikanu

Trenutno nema boljeg vremena za pisanje o podelama ili tenzijama između tvrdokornih konzervativaca i liberalnih reformatora, između onih koji odbacuju bogatstvo i onih koji su ga prigrlili, između globalizacije i izolacije. Za pisca trilera, taj konflikt izgleda neodoljivo: iznenada je ono što je smatrano eskapizmom i fantazijom dobilo jezivo predvidljiv i poznat oblik.

Tu na scenu stupa Robert Heris, pisac koji je napisao studiju o moći, sa svim njenim potencijalom za korupciju i intrigu. Odabrao je da se njome bavi u zapadnim demokratijama („Duh“, triler o amoralnom, lako izmanipulisanom bivšem premijeru, u kom su brojni recenzenti videli do detalja opisanog dvojnika Tonija Blera) kao i u drevnom Rimu (trilogija o Ciceronu).

Najnoviji dodatak njegovom arsenalu je „Konklava“, kvalitetno ispričana priča o mahinacijama u vrhu katoličke crkve. Papa, reformistička figura koja podseća na sadašnjeg papu Franja sa svojom antipatijom prema pompeznosti i formalnosti, upravo je preminuo i više od sto kardinala iz čitavog sveta se okuplja kako bi izabrali njegovog naslednika.

Radnja se dešava tokom 72 sata unutar zabarikadiranih, klaustrofobičnih samostana na obodima Vatikana – što znači: Sistinska kapela i Dom Svete Marte – knjiga prati tajni proces iznutra, kulminirajući u raspletu koji će mnogi smatrati provokativno skandaloznim a možda čak i katoličkom verzijom „Satanskih stihova“ (ali bez istih posledica po pisca).

Izolovani i vođeni kardinalom Lomelijem, koji kao dekan Koledža Kardinala sprovodi glasanje, moraju odabrati između četiri najočiglednija takmaca za posao: Džozefa Tremblija, popularnog Kanađanina sa dobrom kosom i talentom za spinovanje; Džošue Adejemija, harizmatičnog Nigerijca koji predstavlja raznolikost, i brani tvrdokorni stav prema homoseksualizmu; Gofreda Tedeska, arhikonzervativnog Italijana koji želi da vrati latinski u liturgije; i Alda Belinija, Italijana intelektualca sa reformističkim tendencijama. Svaki od njih ima svoje pristalice i svoje ljudske – na neki način vešto – skrivene mane, što od izbora pravi maraton pregovaranja, klađenja i cenkanja.

U igru ulazi i džoker: nepoznati filipinski kardinal iz Iraka, koji je do svoje pozicije došao in pectore – što znači, u tajnosti, gde su samo papa i Bog znali njegovo ime. I tako glasanje počinje. Izlišno je reći da je duhovna diskusija samo deo većanja.

Lomeli saznaje da je papa, pre smrti, u tajnosti istraživao kardinala Tremblija, tako da on nerado počinje da se igra detektiva, povezujući vreme i motiv u želji da sazna što više. Postepeno kardinalova iskušenja bivaju otkrivena – ne svetu, jer ono što se desi u Vatikanu izgleda da ostaje u Vatikanu, ali makar Lomeliju, koji mora da se bori sa sopstvenim ambicijama i očekivanjima. Ne iznenađuje to što veliki grehovi poput seksualnih igrarija, podmićivanja i oholosti igraju određenu ulogu, a  izbor se sve više sužava.

Politika biranja pape, očigledno interesuje Herisa, bivšeg političkog reportera, dok, bez sumnje, obuzima i mnoge od nas. Knjiga je prepuna proceduralnih i istorijskih detalja – od zakona apostolskog ustava do rituala u vezi glasanja i domske zgrade u kojoj su smešteni kardinali tokom glasanja: „smeštena na dva bloka, od kojih svaki ima po 14 prozora,“ sadrži „128 soba sa kupatilom.“ Heris je odradio svoje istraživanje, što se i vidi, iako pažljivo smešta priču u sadašnjost. Ta tenzija doprinosi ambijentu.

Na primer, tokom konklave, kardinali moraju da se bore sa izveštajima o bombašu samoubici, na javnom trgu ispred Vatikana, koji je vikao „Alahu akber“ u isto vreme kada dolazi do masovne pucnjave, gde drugo, nego na okupljanju. (Simultani napadi nisu slučajnost.). i dok se glasanje u Sistinskoj kapeli sprovodi uz pomoć olovke i broji ručno, ometači su i dalje potrebni kako bi se sprečilo elektronsko špijuniranje odluke. Savremeni problemi se javljaju i prilikom papine smrti: argument za momentalno objavljivanje njegove smrti je da „ne smemo da dozvolimo sebi da nas vesti preteknu.“

Međutim, takve aluzije na trenutnu klimu su blede u odnosu na preokret na kraju, koji je dramatičan kao što možete da zamislite, kada se radi o uključivanju modernog kulturološkog razgovora o polu i seksualnosti. Haris je napisao inteligentan roman, koji drži pažnju do poslednje stranice i savršeno barata savremenim temama u novom dekoru.

Izvor: nytimes.com
Prevod: Miloš Vulikić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
igrajmo se kao nekad igrom kroz znanje komplet zanimljive geografije , zanimljive opšte kulture i zanimljivi sport na popustu 20  laguna knjige Igrajmo se kao nekad – igrom kroz znanje: Komplet „Zanimljive geografije“, „Zanimljive opšte kulture“ i „Zanimljivi sport“ na popustu 20%
04.02.2026.
Kupovinom kompleta društvenih igara iz serije „Igrajmo se kao nekad“: „Zanimljive geografije“ „Zanimljive opšte kulture“, „Zanimljivi sport“ ostvarite 20% popusta od 19. januara do 20. februara 2...
više
ekskluzivna promocija manga serijala alisa u ničijoj zemlji 5 febraura laguna knjige Ekskluzivna promocija manga serijala „Alisa u Ničijoj zemlji“ 5. febraura
04.02.2026.
U četvrtak 5. februara, u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC, održaće se ekskluzivna promocija manga serijala „Alisa u Ničijoj zemlji“, koji će se prvi put pojaviti u prevodu na srpski jezik. Pro...
više
promocija romana začarana krv jednoroga 3 februara laguna knjige Promocija romana „Začarana krv jednoroga“ 3. februara
04.02.2026.
U utorak 3. februara od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljen roman Tanje Milenković „Začarana krv jednoroga“. Na promociji će, pored autorke, govoriti prof. dr Go...
više
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.