Laguna - Bukmarker - Triler Roberta Herisa „Konklava“ govori o Vatikanu - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Triler Roberta Herisa „Konklava“ govori o Vatikanu

Trenutno nema boljeg vremena za pisanje o podelama ili tenzijama između tvrdokornih konzervativaca i liberalnih reformatora, između onih koji odbacuju bogatstvo i onih koji su ga prigrlili, između globalizacije i izolacije. Za pisca trilera, taj konflikt izgleda neodoljivo: iznenada je ono što je smatrano eskapizmom i fantazijom dobilo jezivo predvidljiv i poznat oblik.

Tu na scenu stupa Robert Heris, pisac koji je napisao studiju o moći, sa svim njenim potencijalom za korupciju i intrigu. Odabrao je da se njome bavi u zapadnim demokratijama („Duh“, triler o amoralnom, lako izmanipulisanom bivšem premijeru, u kom su brojni recenzenti videli do detalja opisanog dvojnika Tonija Blera) kao i u drevnom Rimu (trilogija o Ciceronu).

Najnoviji dodatak njegovom arsenalu je „Konklava“, kvalitetno ispričana priča o mahinacijama u vrhu katoličke crkve. Papa, reformistička figura koja podseća na sadašnjeg papu Franja sa svojom antipatijom prema pompeznosti i formalnosti, upravo je preminuo i više od sto kardinala iz čitavog sveta se okuplja kako bi izabrali njegovog naslednika.

Radnja se dešava tokom 72 sata unutar zabarikadiranih, klaustrofobičnih samostana na obodima Vatikana – što znači: Sistinska kapela i Dom Svete Marte – knjiga prati tajni proces iznutra, kulminirajući u raspletu koji će mnogi smatrati provokativno skandaloznim a možda čak i katoličkom verzijom „Satanskih stihova“ (ali bez istih posledica po pisca).

Izolovani i vođeni kardinalom Lomelijem, koji kao dekan Koledža Kardinala sprovodi glasanje, moraju odabrati između četiri najočiglednija takmaca za posao: Džozefa Tremblija, popularnog Kanađanina sa dobrom kosom i talentom za spinovanje; Džošue Adejemija, harizmatičnog Nigerijca koji predstavlja raznolikost, i brani tvrdokorni stav prema homoseksualizmu; Gofreda Tedeska, arhikonzervativnog Italijana koji želi da vrati latinski u liturgije; i Alda Belinija, Italijana intelektualca sa reformističkim tendencijama. Svaki od njih ima svoje pristalice i svoje ljudske – na neki način vešto – skrivene mane, što od izbora pravi maraton pregovaranja, klađenja i cenkanja.

U igru ulazi i džoker: nepoznati filipinski kardinal iz Iraka, koji je do svoje pozicije došao in pectore – što znači, u tajnosti, gde su samo papa i Bog znali njegovo ime. I tako glasanje počinje. Izlišno je reći da je duhovna diskusija samo deo većanja.

Lomeli saznaje da je papa, pre smrti, u tajnosti istraživao kardinala Tremblija, tako da on nerado počinje da se igra detektiva, povezujući vreme i motiv u želji da sazna što više. Postepeno kardinalova iskušenja bivaju otkrivena – ne svetu, jer ono što se desi u Vatikanu izgleda da ostaje u Vatikanu, ali makar Lomeliju, koji mora da se bori sa sopstvenim ambicijama i očekivanjima. Ne iznenađuje to što veliki grehovi poput seksualnih igrarija, podmićivanja i oholosti igraju određenu ulogu, a  izbor se sve više sužava.

Politika biranja pape, očigledno interesuje Herisa, bivšeg političkog reportera, dok, bez sumnje, obuzima i mnoge od nas. Knjiga je prepuna proceduralnih i istorijskih detalja – od zakona apostolskog ustava do rituala u vezi glasanja i domske zgrade u kojoj su smešteni kardinali tokom glasanja: „smeštena na dva bloka, od kojih svaki ima po 14 prozora,“ sadrži „128 soba sa kupatilom.“ Heris je odradio svoje istraživanje, što se i vidi, iako pažljivo smešta priču u sadašnjost. Ta tenzija doprinosi ambijentu.

Na primer, tokom konklave, kardinali moraju da se bore sa izveštajima o bombašu samoubici, na javnom trgu ispred Vatikana, koji je vikao „Alahu akber“ u isto vreme kada dolazi do masovne pucnjave, gde drugo, nego na okupljanju. (Simultani napadi nisu slučajnost.). i dok se glasanje u Sistinskoj kapeli sprovodi uz pomoć olovke i broji ručno, ometači su i dalje potrebni kako bi se sprečilo elektronsko špijuniranje odluke. Savremeni problemi se javljaju i prilikom papine smrti: argument za momentalno objavljivanje njegove smrti je da „ne smemo da dozvolimo sebi da nas vesti preteknu.“

Međutim, takve aluzije na trenutnu klimu su blede u odnosu na preokret na kraju, koji je dramatičan kao što možete da zamislite, kada se radi o uključivanju modernog kulturološkog razgovora o polu i seksualnosti. Haris je napisao inteligentan roman, koji drži pažnju do poslednje stranice i savršeno barata savremenim temama u novom dekoru.

Izvor: nytimes.com
Prevod: Miloš Vulikić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
besplatna isporuka od 5 do 7 septembra 2025 samo preko laguna rs, delfi rs i dicearena rs laguna knjige Besplatna isporuka od 5. do 7. septembra 2025. samo preko laguna.rs, delfi.rs i dicearena.rs
05.09.2025.
Predstojećeg vikenda važiće posebna pogodnost za čitaoce! Od 5. do 7. septembra 2025, poručivanjem putem sajtova delfi.rs, laguna.rs i dicearena.rs, ostvarujete pravo na besplatnu dostavu na te...
više
uz lektiru se raste akcija 2 za 1 na školsku lektiru u izdanju lagune  laguna knjige Uz lektiru se raste! Akcija „2 za 1“ na školsku lektiru u izdanju Lagune!
05.09.2025.
Dragi đaci, roditelji i ljubitelji knjiga, Nova školska godina donosi radost otkrivanja sveta kroz čitanje! Lektira nije obaveza – to je putovanje, igra i prilika da junaci iz knjiga postanu zauvek...
više
ubaci trojku i osvoj popust u susret eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala  laguna knjige Ubaci trojku i osvoj popust: U susret Eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala!
05.09.2025.
U susret Eurobasketu u svim Delfi knjižarama i na sajtovima delfi.rs i laguna.rs, od 25. avgusta do 14. septembra važiće dodatni količinski popust od 15% za kupovinu tri i više artikala! Ne pro...
više
oni su loši momci, zar ne ali da li je to baš tako video  laguna knjige Oni su loši momci, zar ne? Ali da li je to baš tako... [video]
04.09.2025.
Serijal Loši momci australijskog autora Arona Blejbija duhovito preokreće stereotipe o „opasnim“ životinjama i pretvara ih u simpatične (i katastrofalno trapave) borce za pravdu. Pokazuje deci da...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.