Laguna - Bukmarker - Tajne pisaca: Miomir Petrović – Filmski princ sa Balkana - Knjige o kojima se priča
Sajamski dani od 20. oktobra do 7. novembra.
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Tajne pisaca: Miomir Petrović – Filmski princ sa Balkana

Zašto je odlučio da u formi romana, nazvanog „Dionizije 1941“, donese priču o Ivanu Petroviću, prvom glumcu sa ovih prostora koji je stekao svetsku slavu, ispisujući uz to i studiju glumačkog narcizma, otkriva pisac Miomir Petrović.



Za glumca sa ovih prostora ali iz potpuno drugog vremena, Svetislava Ivana Petrovića, ne bih ni čuo da nije bilo aktivnosti Jugoslovenske Kinoteke pre nekoliko godina u njegovu slavu. Činjenica da smo kao narod imali filmskog glumca, najpre u nemim, a zatim sa još većim uspehom u zvučnim filmovima, koji je slovio za naslednika čuvenog Rudolfa Valentina, odmah me je zainteresovala. Tako sam se ponovo, nakon romana „Kuća od soli“ i „Krotitelji vremena“, vratio mojoj, spisateljski rečeno, očigledno omiljenoj epohi, tridesetim i četrdesetim prošlog veka.

Ivan Petrović bio je prvi glumac sa ovih prostora koji je stekao internacionalnu filmsku slavu. Započeo je studije u Beču, ali ih je brzo napustio i otišao u Budimpeštu, gde se posvetio filmskoj karijeri. Snimio je mnogo nemih filmova. Debitovao je u zvučnom filmu Mihalja Kertesa „Dama sa suncokretom“, sa kojim je kasnije snimio još tri ostvarenja. Sredinom dvadesetih godina postaje internacionalna zvezda. U Francuskoj snima filmove „Gola žena“ i „Sirena Morgana“, dok u Americi zapažene uloge ostvaruje u filmovima „Čarobnjak“ i „Alahov vrt“. Dolaskom zvučnog filma stekao je svetsku slavu jer je, za razliku od mnogih glumaca nemog filma, imao dubok i lep glas i bio je poliglota. Možda je važniji razlog njegovog munjevitog uspeha ležao u činjenici da je bio visok, zgodan, lep i privlačan muškarac.

Postaće jedan od najtraženijih glumaca svog vremena, koga su videli kao zamenu za Rudolfa Valentina. Bio je idealan za uloge aristokratskih likova, plemića, oficira i fatalnih ljubavnika. Početkom tridesetih godina odlazi u Nemačku gde, čak i tokom Drugog svetskog rata, igra u četrdesetak filmova. Pao je u zaborav u Jugoslaviji jer je glumio u nemačkim filmovima snimanim za vreme Hitlerove vladavine. Preminuo je u Minhenu 1962. godine, kao spiker za srpski jezik Radija „Slobodna Evropa“, nepravedno potisnut sa umetničke mape naših prostora. Ukupno je snimio 102 dugometražna filma.



Naravno, usledilo je istraživanje koje je trajalo neko vreme. Ali, zapravo, ideja o umetniku u vihoru rata, o tankoj liniji između posvećenosti svom stvaralaštvu i kolaboraciji u smutnim istorijskim vremenima desila se u mojoj mašti mnogo, mnogo ranije. Kao dramaturg i asistent reditelja radio sam na predstavi „Na čijoj strani“, po tekstu Ronalda Harvuda, sa Ljubom Tadićem i Petrom Božovićem, u režiji Moline Udovički, daleke 1998. godine. Reč je o denacifikaciji/lustraciji čuvenog nemačkog dirigenta Vilhelma Furtvenglera koji je vodio Berlinsku filharmoniju pre i tokom Drugog svetskog rata. Od tada sam čekao povod i oblik za priču koja će se baviti sličnom temom.

Roman je napravljen kao pseudobiografska priča, naglašavam to, o Petroviću i njegovom munjevitom usponu, ali predstavlja i studiju glumačkog narcizma i čežnje za ljubavlju i obožavanjem. Kao pripovedač, Ivana tretiram i kao Dionisa (antičkog boga pretvaranja, glume, dvopolnosti, transa), kao nekog ko je proklet zbog svoje neutažive želje za ljubavlju. S treće strane, roman je priča o poziciji umetnika koji mora da bira stranu u turbulentnom političkom i geostrateškom trenutku, o tome da li glumac uopšte ima svoje lično filozofsko vjeruju.

Tako uvek postupam kada želim da načinim paraistorijsku, metaistorijsku priču. Naglašavam to, jer nisu svi moji romani u tom ključu. Ali umetnik nije istoričar, on se samo drži Aristotelove misli da pesnik treba da piše o onome što je moglo da se desi po nužnosti ili verovatnosti, a ne da se slepo drži istorijskih činjenica. Pisac u istorijskim činjenicama traži pukotinu, prazan prostor koji istorijski izvori nisu umeli da popune. On tu pronalazi meso za priču. Čitalac beletristike, uostalom, ne želi istorijske činjenice, on traži ljudsku krv, znoj, da se identifikuje sa likovima. Jer se, pre svega, umetnost čitanja bazira na identifikaciji i empatiji: šta bih ja radio na njegovom/njenom mestu?

Struktura romana je, kao i obično u mojoj radionici, nelinearna jer se u nekoliko delova pojavljuju u nastavcima tri ključna trenutka njegovog života: ispitivanje i proces Ivanove denacifikacije u oslobođenom Minhenu od strane američkih obaveštajaca; boravak u Beogradu 1928, kada je od kralja Aleksandra Karađorđevića dobio Orden Svetog Save prvog stepena za doprinos popularizaciji filmske umetnosti i venčanje i bračni život sa nemačkom glumicom Fridel Šuster, koja mu je mnogo pomogla u karijeri.
 
Autor: Miomir Petrović
Izvor: časopis Bukmarker, br. 52


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
sajam knjiga još samo u nedelju laguna knjige Sajam knjiga još samo u nedelju
31.10.2025.
Priliku da posetite štandove Lagune i Defli knjižara u halama 1 i 4 imate još samo u nedelju!   Ne propustite popuste i sjajne akcije!   Svi naslovi Lagune na Sajmu knjiga u halama 1...
više
veliki broj pisaca na štandu lagune na sajmu knjiga u hali 1 laguna knjige Veliki broj pisaca na štandu Lagune na Sajmu knjiga u Hali 1
31.10.2025.
Tradicionalno, štand Lagune u Hali 1 biće mesto susreta pisaca i čitalaca. Tokom trajanja Sajma knjiga, brojni domaći i strani autori potpisivaće svoje knjige. Pogledajte raspored potpisivan...
više
sajamski dani stižu i kod vas od 20 oktobra do 7 novembra 2025  laguna knjige Sajamski dani stižu i kod vas od 20. oktobra do 7. novembra 2025!
31.10.2025.
Spremite spiskove jer oktobar donosi novu radost čitanja! Sajamski dani će se održati od 20. oktobra do 7. novembra u svim Delfi knjižarama i Laguninim klubovima čitalaca u Srbiji i regionu, ka...
više
o granicama, diktatu savršenosti, samopouzdanju i autentičnosti na druženju sa dr alijem fenikom, autorom knjige crvene zastavice, zelene zastavice , u knjižari delfi skc laguna knjige O granicama, diktatu savršenosti, samopouzdanju i autentičnosti na druženju sa dr Alijem Fenikom, autorom knjige „Crvene zastavice, zelene zastavice“, u knjižari Delfi SKC
31.10.2025.
Ekskluzivni gost Sajma knjiga, psiholog dr Ali Fenik, autor knjige „Crvene zastavice, zelene zastavice“, družio se sa brojnim čitaocima u knjižari Delfi SKC. U prijatnoj atmosferi dr Ali Fenik, na dru...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.