Laguna - Bukmarker - Stiven Pinker, autor knjige „Prosvećeni svet“: Procena stanja u svetu je pogrešna - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Stiven Pinker, autor knjige „Prosvećeni svet“: Procena stanja u svetu je pogrešna

Nova knjiga Stivena Pinkera je šok terapija za pesimiste. Ako padate u očaj zbog trenutnog stanja u svetu, profesor Harvardskog univerziteta, kognitivni psiholog i autor bestselera ima protivotrov za vas: on na sitna crevca dokumentuje činjenicu da, po mnogim merilima, čovečanstvo živi bolje nego pre zahvaljujući ogromnim poboljšanjima u zdravstvu, životnom standardu, pismenosti i životnom veku.

Bil Gejts je Pinkerov „Prosvećeni svet – Argumenti u korist razuma, nauke, humanizma i napretka“ nazvao svojom „novom omiljenom knjigom svih vremena“, ali ona neće biti po svačijem ukusu. U recenziji Njujork Tajmsa, pored pohvala, piše kako ovo delo impresivno povezuje racionalna razmišljanja ali i „sadrži nešto što će uznemiriti skoro svakoga“.

Pinker navodi podužu listu loših glumaca koje krivi za zamračivanje našeg pogleda na svet – novinare (mada njih citira), „intelektualce“ (eksperti, veštaci...) i skoro sve oblike vera (na poslednjim stranicama knjige iznosi mišljenje da „bog skoro sigurno ne postoji“). Levičarski i desničarski sledbenici takođe dobijaju ćuške. Ovde Pinker daje odgovor na neka pitanja o njegovoj novoj knjizi:

Nudite uverljive dokaze da je ljudima bolje na mnogim planovima, na primer, što se tiče zdravstvene zaštite, imetka, pismenosti, životnog veka. Čak se nejednakost u primanjima na svetskom nivou smanjuje jer pada broj siromašnih. Zašto je tako teško poverovati u to?

Zato što našom intuicijom (u vezi sa rizikom i opasnošću) upravljaju stalni uplivi negativnih priča, iskustava i događaja. Navikli smo da stvari češće polaze po zlu nego što izlaze na dobro.

Najviše cenimo one koji nam ukazuju na negativne stvari koje smo prevideli. Postoji nepresušno tržište za one koji proriču o propast sveta i za „hejtere“, i oni stiču izvestan moralan kredit u očima drugih.

Napisali ste da je „globalizacija izvor bogatstva za siromašne“ i da je većini ljudskog roda postalo mnogo bolje. To nije potpuno istinito što se tiče srednjih klasa razvijenih zemalja sveta, uključujući Ameriku. Kakve su posledice ovakvog razvoja?

Trebalo bi da malo opreznije izvodimo zaključke o tome da su svi oni (niža srednja klasa) – gubitinici. U proseku, nisu dobili mnogo toga u smislu pristupačnosti robe i usluga. Ne treba se slepo držati priče da su poslovi poput rudarskog toliko dragoceni da bi zarad njih trebalo iracionalno da postupamo prema ekonomiji (kako bi smo ih sačuvali). Postoji određena nostalgija koja zaobilazi surovu realnost iz vremena kada su stope siromaštva bile više.

Kolumnista Njujork Tajmsa Dejvid Bruks pohvalno se izrazio o vašoj knjizi, ali je upozorio da „trezvenost može samo donekle da pomogne kada se uzburkaju primitivne emocije, kada nas silovito obuzme egzistencijalni strah, nadvladaju narcisitički impulsi, kada je poverenje u društvo narušeno, kada su nam nesvesne misli (koje čine 99% vašeg razmišljanja) u haosu“. Vi tvrdite da je razum najbolje sredstvo koje čovečanstvo ima za preživljavanje, ali šta je sa našom emotivnom i duhovnom stranom?

Pri kreiranju politika i praksi, trebalo bi da se vodimo razumom. Ali razum može da podrazumeva i emotivne reakcije. U politici bi apelovanje na emociju trebalo da vodi praksama koje se mogu opravdati.

Ako govorimo o onoj boljoj strani ljudske prirode, onda se mora udariti na emocije. Potreban nam je razum u kombinaciji sa humanošću... Razumnost je samo način kako da dođemo od tačke A do tačke B, ali vam razum ne govori šta bi to B trebalo da bude.

Politička polarizacija je verovatno najveći razlog zbog koga primećujemo da u političkoj areni ima sve manje trezvenosti. U potrazi za podrškom i solidarnošću unutar svog političkog tabora, ljudi ne postupaju uvek razumno. Ne možemo se boriti demagogijom protiv demagogije. Tu je potrebno biti istančan i koristiti retoričke veštine koje će „govoriti“ ljudskim emocijama kako bismo unapredili ciljeve koje racionalno možemo opravdati.
 
Izvor: star2.com
Prevod: Aleksandra Branković
Foto: Rose Lincoln / Harvard University


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.