Laguna - Bukmarker - „SAN O LJUBAVI I SMRTI“, ROMAN FILIPA DAVIDA OBJAVLJEN NA HRVATSKOM - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„SAN O LJUBAVI I SMRTI“, ROMAN FILIPA DAVIDA OBJAVLJEN NA HRVATSKOM

„San o ljubavi i smrti“, novi roman Filipa Davida nedavno je štampan i u Hrvatskoj, u izdanju „Frakture“ (urednik Seid Serdarević). Roman je predstavljen na upravo završenom zagrebačkom Sajmu knjiga, a već su objavljene brojne recenzije u vodećoj hrvatskoj štampi („Jutarnji list“, „Novi list“, „Slobodna Dalmacija“) iz pera poznatih književnih kritičara. „San o ljubavi i smrti“ je, kako stoji u uredničkoj belešci „Frakturinog“ izdanja, „magična knjiga, diptih sastavljen od „Kratkog romana o ljubavi“ i „Kratkog romana o umiranju“. „Kratak roman o ljubavi“ govori o mladome židovskom učenjaku Jakovu kojega u snovima opčinjava djevojka, njegova savršena druga polovica, te on tragajući za njom kroz svjetove živih i mrtvih, prolazi krajolicima istočne Evrope, družeći se s ljudima i demonima, da bi se na koncu sjedinio s njom u tajanstvenom obredu posmrtnog vjenčanja. „Kratak roman o umiranju“ prati čudesnu i čudnovatu sudbinu autista Erika Vajsa rođenog 31. listopada 1933, koji biva zatvoren u nacističku ustanovu za proučavanje paranormalnih fenomena, nakon rata završava u ludnici i naposljetku 1993. na metaforičnom i stvarnom brodu luđaka. U oba kratka romana zrcale se i prepleću religijsko, mistično, onostrano, filozofsko i povijesno iskustvo, a fantastično i realno prožimaju se na sasvim nov način. Magijska snaga Davidovih rečenica, istodobno jednostavnih i natopljenih erudicijom, s mnogo simbolike govori o najvećim pitanjima čovjekova postojanja, ljubavi i smrti“, zaključuje se u uredničkoj belešci uz reči da je Filip David „na malo stranica i bez velikih riječi ostvario antologijski roman.“ Ana Jerković u „Slobodnoj Dalmaciji“ povodom Davidovog romana je napisala da su fenomeni erosa i tanatosa aktuelni u romanu “San o ljubavi i smrti”, i da ova knjiga: „tretira ljubav na filozofski način, onu pravu iskonsku ljubav koja nije površna, kratkoročna i nagonska. Filip David u prvom dijelu svojeg diptiha pokazuje razumijevanje i upućenost u zakonitosti i mistično značenje otkrivanja ljubavi prema osobi koja potiče ljubav prema svim ostalim bićima, ljudima, prirodi i Bogu.“ U recenziji objavljenoj u „Novom listu“, koju je napisao Zdravko Zima, navodi se da je i filozof Oto Vajninger, naginjao izričitom dualizmu, objašnjavajući da se jedan deo ljudskog bića sastoji od božanstva, a drugi od haosa, te da su Jevreji duboko obeleženi dvojnošću. „Ako bi“, navodi Zima, „karakter Davidovih proza trebalo ilustrirati s dvije riječi, bile bi to san i sjena. Dakako, pri tome se ne misli na rekreativnu funkciju sna nego na san kao posrednik simbola: proročanskih, šamanskih, telepatskih, vizionarskih i drugih. U mnogim tradicijama i kulturama sjena je druga priroda bića, a svijet Davidove književnosti ponaprije se doima kao svijet sjena ili u krajnjem slučaju kao kraljevstvo živih koje se obrće u pandemonij mrtvih.... Lavirajući tankom i delikatnom granicom na kojoj se dodiruju dokumentarnost i fikcionalnost, snaga činjenica i punina mašte, David je stvorio prozu koja je nadmoćna recentnim blockbusterskim vjetrovima upravo u mjeri u kojoj je od njih neopozivo odustala.“ Podsetimo, roman “San o ljubavi i smrti” objavljen je prošle jeseni u izdanju “Lagune” i bio je u Srbiji u više anketa proglašen za knjigu godine, a mnogi su pre proglašenja dobitnika Ninove nagrade u Davidovom romanu videli glavnog favorita. Međutim, Davidovom romanu “San o ljubavi i smrti” bio je onemogućen izbor među pet romana u uži izbor za Ninovu nagradu i mimo dotadašnje prakse i pravila u uži izbor su izdvojena samo četiri, umesto pet romana. Ovakva odluka primljena je kao svojevrstan skandal, pa je tako na konferenciji za štampu povodom dodele Ninove nagrade profesor i kritičar Ljubiša Jeremić postavio pred svima pitanje kako je moguće da najbolja knjiga godine nije ušla ni u uži izbor. U više od pola veka dugoj tradiciji dodele Ninove nagrade, nije bilo slučaja da se laureati osvrću na svoje konkurente. Dragan Velikić, koji je tu nagradu dobio za „Ruski prozor“, na dodeli nagrade je rekao da je roman „San o ljubavi i smrti“ Filipa Davida zaslužio to priznanje. Predsednik žirija za dodelu Ninove nagrade, Milan Vlajčić je rekao kako Davidova knjiga „može da stane uz bok najboljim knjigama Danila Kiša" i da Velikićev i Davidov roman “nadilaze sve ono što je u posljednjih petnaestak godina bilo ukrašeno Ninovim odličjem”. V. OGNJENOVIĆ


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
besplatna isporuka od 5 do 7 septembra 2025 samo preko laguna rs, delfi rs i dicearena rs laguna knjige Besplatna isporuka od 5. do 7. septembra 2025. samo preko laguna.rs, delfi.rs i dicearena.rs
05.09.2025.
Predstojećeg vikenda važiće posebna pogodnost za čitaoce! Od 5. do 7. septembra 2025, poručivanjem putem sajtova delfi.rs, laguna.rs i dicearena.rs, ostvarujete pravo na besplatnu dostavu na te...
više
uz lektiru se raste akcija 2 za 1 na školsku lektiru u izdanju lagune  laguna knjige Uz lektiru se raste! Akcija „2 za 1“ na školsku lektiru u izdanju Lagune!
05.09.2025.
Dragi đaci, roditelji i ljubitelji knjiga, Nova školska godina donosi radost otkrivanja sveta kroz čitanje! Lektira nije obaveza – to je putovanje, igra i prilika da junaci iz knjiga postanu zauvek...
više
ubaci trojku i osvoj popust u susret eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala  laguna knjige Ubaci trojku i osvoj popust: U susret Eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala!
05.09.2025.
U susret Eurobasketu u svim Delfi knjižarama i na sajtovima delfi.rs i laguna.rs, od 25. avgusta do 14. septembra važiće dodatni količinski popust od 15% za kupovinu tri i više artikala! Ne pro...
više
oni su loši momci, zar ne ali da li je to baš tako video  laguna knjige Oni su loši momci, zar ne? Ali da li je to baš tako... [video]
04.09.2025.
Serijal Loši momci australijskog autora Arona Blejbija duhovito preokreće stereotipe o „opasnim“ životinjama i pretvara ih u simpatične (i katastrofalno trapave) borce za pravdu. Pokazuje deci da...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.