Laguna - Bukmarker - Roman „Preludijum“ predstavljen u Biblioteci grada Beograda - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Roman „Preludijum“ predstavljen u Biblioteci grada Beograda

Promocija romana „Preludijum“ autorke Slavice Mastikose održana je pred brojnom čitalačkom publikom 7. oktobra 2022. godine u jedinstvenoj Rimskoj dvorani Biblioteke grada Beograda.



Promociju je ispred Biblioteke grada Beograda otvorila Amalija Vitezović, književni prevodilac, pročitavši biografiju autorke Slavice Mastikose.

Gost večeri je bila Jovana Stojanović, pesnikinja, master istoričar, koja pleni svojom retoričkom sposobnošću, snagom duha i svesti. Njene izgovorene i napisane reči ruše barijere, kako one oko nas tako i one u nama.

U prijatnoj atmosferi Rimske dvorane, okružene ostacima antičke građevine, o romanu „Preludijum“ su govorile autorka Slavica Mastikosa i Violeta Dimitrić, pesnikinja i novinarka.

„Jedan čitav vek“, naglasila je Slavica Mastikosa, „satkan je među koricama romana, vek u kome se međusobno prepliću neizmaštani istorijski događaji i imena koja su ga obeležila sa imenima izmaštanih junaka romana, njihovim sudbinama, željama i strahovima, ali i tajnama koje su dugo skrivane u prošlosti, a koje istovremeno tražeći odgovore na neodgonetnute detalje iz života predaka stvaraju nove misterije, nedoumice, nove zapitanosti potomaka“.

Iako je planirala da o romanu govori esejistički, Violeta Dimitrić je u obraćanju publici naglasila da će o romanu govoriti iz ličnog ugla, jer se u nekim njegovim delovima i sama prepoznala. „Knjiga ’Preludijum’ budi zapitanost koju sam imala kroz filozofiju svakodnevnog života, stvaralaštvo i rad. U romanu se prepliću istoriografija, esejistika, mašta i filozofski pravac u književnosti u kome nema hermetizma na koji smo navikli kada govorimo o filozofiji. Slavica Mastikosa je ovim značajnim književnim delom otvorila i zatvorila jedno poglavlje i mog života, kroz koji sam prolazila uz unutrašnja previranja. Što je, uostalom, ključ razumevanja svakog umetničkog dela, posebno književnosti da slojeve koji su u nama razotkrije i pomogne da nađemo nekakav smisao. O tome je govorio Viktor Frankl, objasnivši da svi mi tražimo smisao u ovom životu, bilo putem umetnosti, bilo načinom života, kroz stvaralaštvo, prijateljstva, kroz sve segmente. Sam roman me je u prvi mah podsetio na dela Karla Ruisa Safona zbog slične višeslojne simbolike i literarnog tkanja. Lajtmotiv romana ’Preludijum’ je provokacija istine i laži, između kojih je tanka linija.

U romanu je dobro izbalansirana i priča o strahu. Taj strah je s jedne strane podsticajan, a s druge parališući. On likovima omogućava da tragaju kroz život i dođu do istine. Autorka u romanu obrađuje i pitanje koje je izuzetno važno, a to je pitanje naše duhovnosti i odnosa sa duhovnim svetom koji je u nama i van nas. On nije u okviru samo religijskih postavki, nego je u okviru našeg stila života, a junaci upravo govore o tome. Slavica je na sofisticiran način kroz priče svojih junaka ukazala kako treba da se ponašamo, koja je granica morala, granica istine koju treba da delimo jedni s drugima. Jedna od tih poruka je podrška koju možemo da damo jedni drugima, da se razumemo i u različitosti, bilo da je reč o stilu života, podneblju, kulturi. Ova knjiga naizgled se lako i brzo čita, ali kad je pročitate, dobijete inspiraciju da je ponovo pročitate. Čitanje ove izuzetne knjige bilo je pravo-pravcato osveženje. Dok sam je čitala, u meni je izazvala emociju. Bile su to suze, a one su često odraz onoga što nosimo u sebi pa je potrebno da nešto, poput ove knjige, to aktivira, uzburka. Činilo mi se da sam učesnik događaja, a ne čitalac. Knjiga je zaista izvanredno napisana. Istorijski deo u romanu podseća na vihor brojnih događaja koji su prohujali ovim prostorima. Ponekad na to zaboravimo, jer se iznova nižu novi događaji. Čitajući roman, stičemo uvid da se živelo teže, ali da su se ljudi više borili i da nisu odstupili od moralnih normi, tradicije, porodice. Ova knjiga je podsetnik kakvi treba da budemo.“

  • laguna
  • laguna
  • laguna

Jovana i Jelena Panzalović su izvođenjem etno-pesama svojim divnim glasovima zadivile sve prisutne.

Foto: Radmila Panzalović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.