Laguna - Bukmarker - Roman Kamij Lorans „Mogla bih to biti ja“ predstavljen u okviru Molijerovih dana - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Roman Kamij Lorans „Mogla bih to biti ja“ predstavljen u okviru Molijerovih dana

U Delfi Caféu u SKC-u, u okviru Molijerovih dana, 17. maja je u prisustvu autorke predstavljen roman „Mogla bih to biti ja“ u prevodu Gordane Breberine.


 
Kamij Lorans je višestruko nagrađivana književnica i članica žirija za nagradu „Femina“.

Nosilac je i ordena Legije časti. Dosad je napisala 17 romana prevedenih na 30 jezika.
 
Razgovor o knjizi „Mogla bih to biti ja“ privukao je veliki broj čitalaca koji su imali i brojna pitanja za autorku.
 
U vrtoglavoj igri ogledala između stvarnog i onlajn sveta Kamij Lorans priča o opasnim vezama jedne žene koja ne želi da se odrekne strasti. Istovremeno senzualna, intelektualno stimulativna i aktuelna, „Mogla bih to biti ja“ priča je o kojoj se dugo razmišlja nakon čitanja.
 
O knjizi su pored Kamij Lorans govorili profesorka francuske književnosti Milica Vinaver Ković i pisac Goran Gocić.
 
Milica Vinaver je najpre istakla da se „upoznajemo sa poznatom praktičarkom autofikcije, tipično francuskim žanrom koji izaziva brojne kritike“.


 
„Kao prvo, autofikcija nije narcisoidno izbacivanje svega onoga sto osećamo i nije egoizam“, rekla je Kamij Lorans i dodala da je „ime autora na koricama i ime naratora u romanu isto, a forma je potpuno romaneskna, tj. fikcija. To je način da se sopstveni život predstavi kao roman.
Ali kada govorite o sebi, govorite i o svojim bliskima, i tu može biti problema – ja sam bila i na sudu zbog toga, jer neki ljudi smatraju da niko nema pravo da priča o njima“.
 
Roman se sastoji od tri dela i epiloga.
 
„Volim priču u priči. Pomislila sam na Kurosavin film ’Rašomon’, u kojem jedan za drugim svi likovi pričaju svoju verziju priče. To me oduševljava, romaneskna manipulacija, ono što znači biti romanopisac. Počela sam od onoga što se meni dogodilo. A onda to spojila sa Fejsbukom. Želela sam da govorim o projekcijama, fantazijama, načinu na koji nekog zamišljamo, radila sam na odnosu između virtualnog sveta na početku ljubavne priče (idealizovanje, nada da će veza uspeti, pokazati sebe u najboljem svetlu), virtualnom prostoru na internetu uopšte, i susreta, brutalnog, stvarnog. Kako smestiti fantaziju u realnost.“
 
Goran Gocić smatra da je „velika stvar ako se odvažite da pišete o ljudima koji zaista postoje i date im imena koja su prava, jer im se onda nekako umešate u sudbinu“.


 
 
Kada piše, Kamij počinje od kraja knjige. „To je metod koji koriste pisci kriminalističkih romana. Tako i ja prvo napišem poslednji odeljak. Provedem godinu ili dve osmišljavajući roman pre nego što ga napišem. Bilo bi mi teško da rekonstruišem proces. Prepustim se. Ne vodim beleške, ili veoma malo. U romanu ima napetosti, intrige, to obožavam.“
 
Kamij Lorans je roman posvetila kanadskoj spisateljici Neli Arkan. „Ona je bila vrlo lepa i ubila se vrlo mlada. Ona je simbol žene koja nije uspela da pomiri svoje stvaralaštvo i fizički izgled. Jednom prilikom ona je došla u Francusku da učestvuje u jednoj emisiji i svi su pokušavali da budu veoma ozbiljni, ali su muškarci i dalje više pažnje posvećivali njenom dekolteu. Za nju je bilo strašno što su je svi posmatrali kao objekat, a ne kao pisca. Ona je bila u stravičnoj kontradikciji. Imala je samo 36 godina kada se ubila. Njena sudbina je bila da stvara, da bude nezavisna, da bude priznata kao pisac, ali nije mogla da sve to ostvari.“
 
Kamij Lorans u svom romanu objedinjuje francuske tradicije kao što su humor i feminizam. Veliki uticaj na njeno stvaralaštvo imala je i Simon de Bovoar.
 
„Za mene je to vrlo važno. Simon je na mene izvršila veliki uticaj i o njoj sam pisala tekst u Mondu. U njenim memoarima vidimo da je sebe stavljala na drugo mesto u odnosu na Sartra. Za mene je to bilo pomalo bolno. Od pedesetih pa sve do osamdesetih taj feminizam je zavisio od muškaraca. Razgovaram sa mnogo mladih žena u Francuskoj koje smatraju da feminizam nije potreban i da smo sve ostvarile, ali i dalje su plate žena u Francuskoj manje nego plate muškaraca na istim pozicijama. Mislim da je feminizam važan, i da imamo još mnogo toga da uradimo.“
 
Završeno je snimanje filma po romanu „Mogla bih to biti ja“ u kojem glavnu ulogu igra Žilijet Binoš. Kamij je veoma zadovoljna rediteljkinim izborom, jer smatra da je Žilijet Binoš izvanredno odigrala ulogu. Premijera filma se očekuje ove jeseni.

  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
igrajmo se kao nekad igrom kroz znanje komplet zanimljive geografije , zanimljive opšte kulture i zanimljivi sport na popustu 20  laguna knjige Igrajmo se kao nekad – igrom kroz znanje: Komplet „Zanimljive geografije“, „Zanimljive opšte kulture“ i „Zanimljivi sport“ na popustu 20%
04.02.2026.
Kupovinom kompleta društvenih igara iz serije „Igrajmo se kao nekad“: „Zanimljive geografije“ „Zanimljive opšte kulture“, „Zanimljivi sport“ ostvarite 20% popusta od 19. januara do 20. februara 2...
više
ekskluzivna promocija manga serijala alisa u ničijoj zemlji 5 febraura laguna knjige Ekskluzivna promocija manga serijala „Alisa u Ničijoj zemlji“ 5. febraura
04.02.2026.
U četvrtak 5. februara, u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC, održaće se ekskluzivna promocija manga serijala „Alisa u Ničijoj zemlji“, koji će se prvi put pojaviti u prevodu na srpski jezik. Pro...
više
promocija romana začarana krv jednoroga 3 februara laguna knjige Promocija romana „Začarana krv jednoroga“ 3. februara
04.02.2026.
U utorak 3. februara od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljen roman Tanje Milenković „Začarana krv jednoroga“. Na promociji će, pored autorke, govoriti prof. dr Go...
više
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.