Laguna - Bukmarker - Provokativna metafora u „Grand hotelu ‘Evropa’“ - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Provokativna metafora u „Grand hotelu ‘Evropa’“

Razne države Starog kontinenta bile su vodeće svetske vojne i kulturne sile dok Hitler i Musolini, između ostalog, u ime „nove Evrope“ nisu poveli Drugi svetski rat. Njihovim porazom pojam Evrope je maltene opštefašizovan. Između ostalog i stoga, njeni žitelji ni do dan-danas nemaju homogen kontinentalni identitet, za razliku od onog koji uživaju, recimo, Latinoamerikanci ili Afrikanci. Drugi razlog je u tome što ni Evropska ekonomska zajednica, a zatim ni EU, nisu tvorevine koja na autentičan način prenose ideju nekadašnje Evrope.

Sve to je na umu pišući svoj peti roman možda imao holandski pisac Ilja Leonard Fejfer (1968). Možda i nije. Uglavnom, kao da jeste – barem dobar deo toga – jer u romanu „Grand hotel Evropa“ ukazuje na nekadašnji značaj i dugu dekadenciju Starog kontinenta. Naravno, posredi nije esej, nego fikcija, pa se stoga odnosi između mnogih likova štiva, kao i sami junaci, mogu čitati u metaforičkom ključu tek iznesenog značenja. Kao što je to, uostalom, slučaj i sa naslovnim zdanjem romana.

Glavni junak koji, u trendu svepopularne autofikcije, deli autorovo ime i prezime, nastanjuje se u Grand hotelu Evropa, starom i luksuznom zdanju, najverovatnije u Liguriji. On je, naravno, Holanđanin, a njegova donedavna ljubav – Italijanka iz aristokratske kuće. Već po svojim nacionalnostima i nemogućnosti dugog saživota, uprkos nesumnjivoj ljubavi, oni metaforički opisuju dekadenciju evropskog identiteta. Ilja u hotelu piše roman kojim – kad već ne može drugačije – rekreira njihovu vezu. Njen bitan element činila je potraga za jednom Karavađovom slikom. Proza je pisana u pretežno starinskom, elegantnom, čak često baroknom stilu. Njen bitan intertekstualni orijentir – mnogo više aluzivno, nego direktno – čini „Čarobni breg“ Tomasa Mana. Dijalozi likova i ovde su vrlo slojeviti i dobrim delom ukazuju na dekadenciju Starog kontinenta, samo ne između dva svetska rata kao kod nemačkog nobelovca, nego između Drugog svetskog i rusko-ukrajinskog rata. Na momente se čini da ono što je davoška klinika u „Čarobnom bregu“, to je Grand hotel Evropa u Fejferovom romanu.

Međutim, kao i svaka valjana savremena proza, ova ne ponavlja intertekstualne obrasce nego ih izmešta u sasvim novi kontekst. Tako, i pored pojedinih dekadentnih likova gostiju hotela Evropa i njegovog dotrajavanja, i kraha ljubavne veze između Italijanke i Holanđanina, posredi nije sentimentalna metafora koja posle svega ispostavlja vapaj za boljom prošlošću. Štaviše, preko lika kineskog tajkuna Vanga, novog vlasnika hotela, i svojevrsne „devojke za sve“ u zdanju, imigranta Abdula, roman odlučno vremenski uranja i u sadašnjost i budućnost. Ako one nisu sjajne po Evropu – što se povremeno prikazuje čak i podacima po kojima se poslovi sve više sele sa Starog kontinenta u Aziju – Fejfer to ne samo da ne prikazuje patetično nego čak ni odveć sentimentalno. Povremeno je čak vrlo humoran, a takav učinak postiže i ukrštanjem dijaloga o visokoj kulturi sa onima o masovnom turizmu.

Ukoliko prikazuje da se vitalizam znatno više može pripisati dalekim podnebljima nego evropskom, ovo štivo je u stanju da i ovdašnjeg čoveka sa najnerazvijenijim mogućim kontinentalnim identitetom trgne i zamisli, čak i ako se on najmanje moguće slaže sa autorom, odnosno sa njegovim istoimenim pripovedačem. Uostalom, više od takvog učinka proza i ne može postići.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.