Laguna - Bukmarker - Prkaz romana „Nedovršena prošlost“: U vrtlogu intriga - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prkaz romana „Nedovršena prošlost“: U vrtlogu intriga

Scenarista „Dauntonske opatijeDžulijan Felouz u romanu „Nedovršena prošlost“ vraća nas u London šezdesetih godina prošlog veka, ispisujući priču o više nego uzbudljivoj potrazi jednog bogataša za mogućim naslednikom.

Za početak nekoliko smernica, kanda, nužnih da bi se precizirao kontekst i ciljani okvir ne samo ovog konkretnog romana Džulijana Felouza, nagrađivanog scenariste Altmanovog filma „Gosford park“ i kreatora silno voljene i popularne serije „Dauntonska opatija“, nego, sva je prilika, i čitavog jednog kraka savremene a komunikativne književnosti, iz koje se barem povremeno „ispili“ i  poneki punokrvni bestseler.

Naime, dešavalo se to, naravno, i ranije, ali posebno u poslednjih nekoliko decenija, da su u knjižarsku ponudu nahrupili i autori koji su inicijalno scenaristi, koji stvaraju uz zanatsku svest o priči koja bi izvorno bila učinkovita u filmskom ili televizijsko-serijskom mediju i koji zapravo scenarije, čekajući pravu priliku za to, pred publiku prvo iznesu u vidu romana. A i iz kojih se jasno nazire taj scenaristički pedigre i gde je tretman naracije, ritma pripovedanja i priče u celini saobrazan učenjima filmske dramaturgije i na nju oslojene naratologije. Sada imamo priliku da vidimo kako ta „mustra“ i taj digresivni i zaobilazni put funkcioniše u slučaju Felouza i njegovog pozamašnog romana „Nedovršena prošlost“.

Sve u ovom romanu sugeriše na očigledan potencijal za, reklo bi se, organsku i nimalo usiljenu transformaciju u neki budući film ili seriju. To je evidentno, a toga je očito u potpunosti bio svestan i Felouz, koji, pored toga, ovde radi ono što instinktivno najviše voli i najpotpunije oseća, zadržavši se u svetu uglavnom kmezave, sobom opsednute i neproduktivne (britanske) aristokratije, koja je onda, kao takva, s puno prava zaslužila prezrivi prekor i blagu sprdnju na račun svojih brojnih i lako zametljivih manjkavosti.

To nam u „Nedovršenoj prošlosti“ stiže iz metaforičkih „usta“ i sveukupnog svetonazora neimenovanog autora, koji i sam možda potiče iz istih socio-ekonomskih i klasnih krugova. Njega poziva stari prijato-neprijatelj (engleski tu ima zgodan kliping, odnosno, kovanicu – frenemy (friend + enemy), što će reći prijatelj koji je istovremeno i neprijatelj i obratno, neko koga istovremeno smatramo i bliskim i suparnikom/rivalom/izvorom frustracija i iritacije); to je bogati aristokrata na umoru, koji je, usled zaušaka preležanih u zrelo doba, ostao bez naslednika, a koji je, imajući u vidu svoju burnu erotomansku i zavodničku prošlost, potpuno ubeđen da tamo negde sigurno ima barem jednog potomka imena i imetka. Već na toj tački Felouzova „Nedovršena prošlost“ zadobija pun okvir whodunit misterije (dakle, misterije u kojoj se obično traga za ubicom, počiniocem nekog zločina (a više je osumnjičenih), dok se ovde, eto, traga za naslednikom/naslednicom, a mnogo je majki-kandidatkinja u opticaju).

Felouz vešto spaja nekoliko samo nominalno oprečnih stvari – dramu umirućeg (pomalo i identitetske podvrste, jer dobar deo naših identiteta društvo i mi sami konstruišemo u vezi sa porodom i ovakvom ili onakvom nam prošlošću), društvenu hroniku, suptilno i neinvazivno jetku satiru na račun idejne jalovosti britanske aristokratije, nepopravljivo zanesene autodramama, dok se svet oko njih temeljno menja ili čak i raspada, te priču o prijateljstvu koje to nikada možda zbilja nije ni bilo ili naprosto nije išlo u korak sa ovakvim ili onakvim sazrevanjem aktera... Sve to nam stiže „u oblandi“ zanimljive, implikacijama bogate priče, koja se lako prati i čiji autor ima šta da kaže o klasi kojom je tako silovito fasciniran, a sve to, da ponovimo, prilikom čitanja ostavlja baš snažnu impresiju literarne građe koja jednostavno samo čeka i vapi da, u skladu sa svojom biti, što pre bude preinačena u film ili televizijsku seriju.

Autor: Zoran Janković
Izvor: časopis Bukmarker, br. 52


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.