Na zalasku britanske vlasti u Indiji, dakle u sumrak kolonijalnog sveta koji se više nikada neće uzdići, uoči Drugog svetskog rata koji će zaljuljati i ostatak sveta, jedna mlada devojka pokušaće za sebe da izbori neki bolji život. U strogo kastinskoj Indiji koja, i kada bude zbacila britanske okove, neće moći da se izbori sa sopstvenim, položaj najsiromašnijih bio je uglavnom beznadežan od rođenja do smrti. Siroče Bindu koju će odgajiti njena požrtvovana i mudra baka, rešena je da učenjem i hrabrošću pobedi sudbinu koja joj je zadata. Ali realnost joj nameće nešto o čemu nije ni razmišljala i ona biva primorana da napravi niz kompromisa i žrtvi.
Čitaoci i ljubitelji ovakvih istorijskih melodrama već su ispunjeni određenim očekivanjima, pa i naviknuti na paralelne tokove priča koje se odvijaju u sasvim drugom vremenu i ambijentu. Ovde je to savremeni London u kome žive brojni potomci doseljenika iz indijskih država, neki bi rekli kao danak kolonijalnim vremenima, a optimističniji – kao dragoceni začin i zalog multikulturalnosti i tolerancije. Nje, nažalost, nije bilo u vremenu kada svoje bitke bije junakinja Bindu, neželjenom udajom postajući deo vladajuće kaste koja je zarobljava svojim nemilosrdnim pravilima ponašanja i življenja. Rešena da se ne miri, ubrzo će shvatiti da niko bitku ne može dobiti sam protiv svih. Odabir dva vremenska i prostorna plana sada je već prilično uobičajeni književni postupak koji premošćuje čitav vek i spaja članove iste porodice koji se nikada nisu videli, ali potomci osećaju nasleđe svega proživljenog ne samo kroz ono što im se događa već i kroz snove i utehe koji su im potrebni.
Uzimajući kao lajtmotiv kuhinju, kuvanje i začine, autorka priču o spravljanju hrane postavlja i kao metaforu ljubavi, privrženosti i topline koja nedostaje podjedanko svima i retka je kao i dragoceni začini zbog kojih su se nekada vodili ratovi. U oskudici kao i u izobilju, ljubav je jedina za koju se vredi boriti, ali je ona nemoguća bez poštovanja, dostojanstva i pre svega bez slobode. Pravo da izaberemo svoj život a da za to ne platimo njim samim i danas je bitka mnogih. U romanu „
Tajna začina“ vešto je ispričana priča o borbi za ljudska, ne samo ženska prava, o večitom otporu nepravdi, a najviše o strasti talenta koji smo dobili na rođenju i koji će nas pre ili kasnije pozvati da mu se odužimo. Ne zbog čovečanstva, već zbog nas samih.
Autor: Aleksandra Đuričić, književnica i književna kritičarka
Izvor: Nedeljnik