Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Raj na drugom ćošku“ Mario Vargas Ljosa - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Raj na drugom ćošku“ Mario Vargas Ljosa

Mario Vargas Ljosa unosi među svoje savremenike izvesnu nelagodu koja se može uporediti sa onom koju je Tomas Man svojevremeno unosio među svoje. U svakom postupku ovog peruanskog autora ogledaju se težnja za savršenstvom i veština postignuta vrednim radom i zadivljujućim strpljenjem. Njegov besprekoran izgled, opuštenost sa kojom dozvoljava novinarima da ga prate na Tahiti dok priprema roman „Raj na drugom ćošku“, njegovi politički stavovi koji su razumni čak i kada odišu radiklanom hrabrašću, čine Marija Vargasa Ljosu izuzetnim čovekom. Njegova jedinstvenost ga svrstava u poslednje predstavnike književne buržoazije i izjednačava ga sa imenima kao što su Balzak, Viktor Igo, Flober ili Dikens.
 
„Raj na drugom ćošku“ je roman osmišljen u skladu sa književnom tradicijom 19. veka i paralelno pripoveda o životu Flore Tristan (1803-1844) i njenog unuka Pola Gogena (1848-1903). Kao što je uobičajeno u delima Vargasa Ljose, tok obe priče je prirodan, pažljivo usmeravan i čitaocu dodeljuje ulogu zadivljenog posmatrača. Priča Flore Tristan, koja je mnogo manje poznata od avantura njenog slavnog unuka, pruža nam bogatu panoramu Evrope u doba utopijskog socijalizma. Flora Tristan se pobunila protiv sopstvenog braka, što je bio nečuveni korak koji ju je doveo do potpunog odbacivanja čitave ove institucije. Njen privatni život bio je gorivo koje je potpaljivalo mirnu borbu za prava ugnjetavanih, da bi postala začetnica feminizma i modernog socijalizma dostojna divljenja.  
 
Ganuo me je način na koji je Vargas Ljosa udahnuo život liku Flore Tristan, predstavljajući je kao jedan od Balzakovih ženskih likova, tridesetogodišnjakinju koja ne samo da se nije povinovala pritvornom svetu rentijerskog sistema, već se usredsređuje na osvajanje grada na potpuno suprotan način u odnosu na gramzive oportuniste iz Balzakovog romana „Izgubljene iluzije“. Kako bi probudila društvenu svest žena i radničke klase, Flora Tristan, iskrena i prepuna snage, kreće na putovanje među pristalice učenja Sen Simona, Etjena Kabea, Šarla Furijea i hegelijanskih levičara, pristupajući tim grupacijama sa misionarskim žarom koji je prožet i slabostima i humorom. Opisujući udžerice u Londonu ili na jugu Francuske u kojima su živeli stradalnici industrijske revolucije, Vargas Ljosa, preplavljen saosećanjem, postiže ono što je naumio: da oponaša Dikensa ili Viktora Igoa. A posto je Vargas Ljosa i političar, stranice ovog romana se mogu čitati i kao propoved liberalizma: u suštini, ponižavajuća beda u kojoj žive milioni ljudi je delić koji još uvek nedostaje u slagalici sveopšte slobode.
 
Priča o životnom putu Pola Gogena, od udobne svakodnevice brokera na berzi do njegove romantične smrti na Markiskim ostrvima u Južnim morima, ponudila je raznovrsniju paletu boja Vargasu Ljosi u stvaranju njegovog umetničkog dela. Gogen, koji nikada nije bio preterano zainteresovan za svoju srčanu babu Madam Koler, prikazan nam je kroz njegovu žarku želju da prekine sve veze sa zapadnom civilizacijom. Slikar će postići svoju nameru jedino kroz svoja dela, pošto će se na Tahitiju i Markiskim ostrvima susresti sa nezajažljivom korumpiranošću kolonijalista u povoju, što će raspršiti njegove iluzije o raju na zemlji. S druge strane, Gogen je predstavnik nove civilizacije – stranac koji se hrani svime što mu je novo i nepoznato, što će potvrditi i Viktor Segalen koji će krenuti Gogenovim stopama. I ponovo će saosećanje biti najjača emocija kojom odiše ovo delo Vargasa Ljose. Fascinantno je način na koji autor prikazuje kako Gogen kopni malo po malo i nestaje, i približava nam tu neizrecivu bolest koja će na kraju pomračiti životni horizont čoveka koji je svoje postojanje svesrdno posvetio Erosu.  
 
Paralelne priče u romanu „Raj na drugom ćošku“ ujedinjene su poučnom porukom koju šalju čitaocu. I Flora Tristan i Pol Gogen su bili praktični utopisti. Iako su oboje preminuli donekle napušteni, njihov rad i trud obeležiće 20. vek. Zaostavština Flore Tristan u vidu slobode žena i demokratskih prava radničke klase od neprocenjivog je značaja, u istoj meri kao i nasleđe Pola Gogena, apostola savremene umetnosti i erotskih sloboda. Bez ikakve sumnje, pred nama je roman koji snažno odiše optimizmom i koji vredi čitati u vremenu u kome u ravnoteži civilizacije uvek prevagne tas surovosti.  
 
Autor: Kristofer Domingues Majkl
Izvor: letraslibres.com
Prevod: Sonja LaštroPrikaz


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
besplatna isporuka od 5 do 7 septembra 2025 samo preko laguna rs, delfi rs i dicearena rs laguna knjige Besplatna isporuka od 5. do 7. septembra 2025. samo preko laguna.rs, delfi.rs i dicearena.rs
05.09.2025.
Predstojećeg vikenda važiće posebna pogodnost za čitaoce! Od 5. do 7. septembra 2025, poručivanjem putem sajtova delfi.rs, laguna.rs i dicearena.rs, ostvarujete pravo na besplatnu dostavu na te...
više
uz lektiru se raste akcija 2 za 1 na školsku lektiru u izdanju lagune  laguna knjige Uz lektiru se raste! Akcija „2 za 1“ na školsku lektiru u izdanju Lagune!
05.09.2025.
Dragi đaci, roditelji i ljubitelji knjiga, Nova školska godina donosi radost otkrivanja sveta kroz čitanje! Lektira nije obaveza – to je putovanje, igra i prilika da junaci iz knjiga postanu zauvek...
više
ubaci trojku i osvoj popust u susret eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala  laguna knjige Ubaci trojku i osvoj popust: U susret Eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala!
05.09.2025.
U susret Eurobasketu u svim Delfi knjižarama i na sajtovima delfi.rs i laguna.rs, od 25. avgusta do 14. septembra važiće dodatni količinski popust od 15% za kupovinu tri i više artikala! Ne pro...
više
oni su loši momci, zar ne ali da li je to baš tako video  laguna knjige Oni su loši momci, zar ne? Ali da li je to baš tako... [video]
04.09.2025.
Serijal Loši momci australijskog autora Arona Blejbija duhovito preokreće stereotipe o „opasnim“ životinjama i pretvara ih u simpatične (i katastrofalno trapave) borce za pravdu. Pokazuje deci da...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.