
Bestseler autorka
Tejlor Dženkins Rid u romanu „
Kari Soto se vratila“ piše epsku priču o hrabrosti, izdržljivosti i ranjivosti, prožetom napetošću poput meča od kojeg zastaje dah.
Jedan od evidentnijih i pouzdanijih dokaza dalekosežnije, promišljene i ozbiljnije izdavačke politke uvek je i prilika za čitaoce da u kontinuitetu prate dela autora koja su im zapala za oko/um; u tom smislu, svakako vredi pohvaliti činjenicu da je proza Tejlor Dženkins Rid, autorke i kod nas zapaženih romana „
Dejzi Džouns i Šestorka“, „
Sedam muževa Evelin Hjugo“ i „
Malibu u plamenu“, postojano zastupljena u ovdašnjoj knjižarskoj ponudi. Tim pre jer se iz dela u delo može pratiti i evolucija jednog očiglednog literarnog i pripovedačkog dara, a da se primetiti i sve veća sigurnost po pitanju razvoja i priče i likova.
To se može proveriti u njenom romanu „Kari Soto se vratila“, u kome možemo da svedočimo kako Dženkins Rid nalazi nove načine kako da približi očito tako joj blizak paradokumentaristički izraz i nepromenljive postavke komunikativne i narativno nedvosmisleno postavljene proze. Za to je (i) ovog puta pronašla iznimno plodno tle – priču o pokušaju povratka na staze nekadašnjih uspeha u vazda surovom i isključivom svetu vrhunskog takmičarskog sporta. Zvaničan kratak sažetak radnje sugeriše sledeće: Kari Soto, nekadašnja teniska šampionka, sada ima trideset sedam godina i sedi na tribinama Otvorenog prvenstva Amerike – gleda kako njen rekord preotima impresivna mlada teniserka Niki Čan. U glavi joj je samo jedna misao – da se vrati na teren kako bi vratila svoj rekord. To će joj doneti nove sukobe s medijima koji je nikad nisu voleli. I ogromne napore za telo koje više nije tako brzo. A moraće i da proguta ponos i ponovo angažuje trenera Hantlija, čoveka kojem je zamalo otvorila srce, koji i sam želi nešto da dokaže pre nego što zauvek napusti igru.
Između htenja i mogućnosti
Iako se kao prvi utisak nameće ocena da je ključni motiv ovde pozicija pojedinca u ipak zatvorenom i strogo kodiranom svetu vrhunskog profesionalnog tenisa, Dženkins Rid ovde u smislu istovremeno polaznog i krunskog zamajca kreće od tamošnje gotovo pa slepe i bespogovorne vere u moć ponovnih pokušaja, što je jedno od udarnih idejnih načela anglosaksonske i protestantske radne, ali i šire životne doktrine. Ona u ovom svom delu dodatno problematizuje narečenu poziciju i uverenje, uvodeći ono što svi mi, iole odrasli i zreliji, dobro znamo i iz stvarnosnih dimenzija sopstvenih života – svet, pa i njegovi integralni mikrokosmosi se sve ubrzanije i temeljnije menjaju, a sa njima i naši negovani ili ponekad i nametnuti snovi, a tu je i uvek bolno i nezaobilazno pitanje „krštenice“.
Povrh bogate i složene strukture ideja i opažanja na temu ne samo sveta u kome se kreće i kome uporno i snažno gravitira Kari Soto, nego i šireg, planetarnog konteksta zapadne civilizacije, Dženkins Rid najsnažniji utisak ostavlja upravo u delovima koji se tiču tog nekako uvek čeonog sudara između duboko ličnih htenja i objektivno mogućeg, a sve to dodatno omeđeno bremenom okolnosti koje se nikako ne daju promeniti. U jednom trenutku nailazimo i na ovu hladno izrečenu konstataciju usputnog „satelita“ Sotove: „Tokom svog životnog veka gledam kako se mnogi sportovi koje obožavam komercijalizuju u mašine za javne ličnosti i industrijske komplekse, štancujući prvake i prvakinje za koje se ispostavlja da nisu nikakvi uzori. Na pamet mi padaju Tonja Harding i Pit Rouz. A dok ovo pišem, zemlja nestrpljivo čeka da vidi kakav je O. Dž. Simpson zaista čovek.“
I u tako okrutnom i sputavajućem kontekstu Kari Soto treba da pobedi sebe, biološke graničnike i javnost koja je u međuvremenu na metaforičke grudi privila neke druge, mlađe i možda i šarmantnije (a čak i možda nadarenije) favorite. Tejlor Dženkins Rid pokazuje ne samo vrhunsku pripovedačku formu nego i minucioznu finesu u prikazu jedne samoiznuđene dodatne evolucije u tom nezaustavljivom vrtlogu poriva u smeru novih i još pogibeljnijih pokušaja, te „Kari Soto se vratila“ služi i kao pokazni primer knjige čiji su domeri saobrazni temi i velikim kreativnim mogućnostima svoje autorke.
Autor: Zoran Janković
Izvor: časopis Bukmarker, br. 56