Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „I živ i mrtav“: Nikada nismo samo na jednoj strani - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz romana „I živ i mrtav“: Nikada nismo samo na jednoj strani

Ivan Zlatković (1962), književnik i posvećeni istraživač narodne književnosti, u četvrtom romanu naslovljenom „I živ i mrtav“, objavljenom u izdanju Lagune krajem 2020. godine, bavi se hajdučijom u periodu između dva svetska rata na precizno omeđenom prostoru Aranđelovca i okoline. Iako nastalo na osnovu temeljno proučenih izvora o stvarnim događajima na području koje je u srpskoj književnosti živopisno opisao još Svetolik Ranković, potkrepljeno citatima iz periodike, pisanim i vizuelnim svedočanstvima, Zlatkovićevo najnovije ostvarenje je roman u kome lokalno i pojedinačno na najbolji način dobijaju univerzalno značenje. I istina se izmišlja, navodi pisac Maćadove reči na samom kraj teksta, podstičući čitaoca da upravo na mestu gde se ukrštaju faktografsko i fanatazmagorično traži dublji smisao pročitanog.

Stalni sukob onih koji su izašli izvan granica zakonom dozvoljenog, pritom iskoračivši i iz ljudskog, sa onima koji ih zbog počinjenih zlodela gone, zatvaraju, kažnjavaju, ali i iz ličnih interesa sa njima najbliže sarađuju, tema je kojoj Zlatković prilazi sa istorijske distance, sugestivno progovarajući o večnom zlu, pohlepi, osveti, a nadasve o strahu gonjenih i progonitelja kao najvećoj slabosti koja pojedinca navodi na greh i nepočinstva. Njegovi junaci su prestupnici za koje, sa izuzetkom onih koji su uspeli da se domognu političkih pozicija, zbog straha od kazne i odmazde zapravo nema povratka na uobičajeni, porodični način života. Upravo takvi hajduci, lišeni romantičnog oreola boraca za oslobođenje ili odmetnika zbog socijalne ili kakve druge nepravde, Jovaš, Varnava i njihovi saučesnici koji ostrvljeni lutaju za plenom i narednom žrtvom, njihove putene i proračunate milosnice i prevrtljivi jataci, policija koja po pravilima službe ili iz ličnog intresa vodi iscrpljujuću istragu i neprestanu poteru uz pomoć razgranate mreže doušnika – snažni su, uverljivi i živopisni književni likovi. Od njihovih doživljaja ispripovedanih sa različitih stanovišta, jezički autentičnih svedočanstava samih aktera i očevidaca, kao i deskriptivnih epizoda koje su ahronološki nizane, Zlatković stvara dramatičnu i veoma uzbudljivu priču o čoveku koga u potpuni posed zla zapravo ne odvode želja za avanturom, socijalna pobuna ili nadljudsko herojstvo, već nemogućnost da se uhvati ukoštac sa bedom, mukotrpnim radom i tako preživi vlastiti vek u učmaloj, nedovoljno razvijenoj sredini koja je zahvaćena snažnim političkim trvenjima. Nemoćan da hrabro opstojava u svakodnevnoj borbi za nasušno, on prvom pljačkom ili ubistvom prelazi na drugu stranu i sam postaje žrtva svog zločina. Ucenjenih glava, hajduci kao gonjene zveri pokušavaju da umaknu danonoćnoj poteri i ostanu u životu, sve više se udaljavajući od onog ljudskog u sebi. Surovi prema slabijem, bezdušni pred često i nasumice odabranim žrtvama, ozvereni tako da sam pomen njihovih imena parališe pojedince bez zaštite u državi koja se iz mnoštva razloga neefikasno bori sa kriminalom, oni su glavni nosioci radnje u Zlatanovićevom romanu. Ali, posebnu dimenziju ovom književnom delu koji prohodnijim čine registri navedeni kao integralni deo teksta, daje čitava galerija likova koji su vredan prilog književnoj predstavi ovdašnjeg mentaliteta. U njoj su psihološki profili srčanih i putenih hajdučkih ljubaznica, kockara, potkupljivih apsandžija, zelenaša, mehandžija, žandarma, žitelja neprosvećenog i mržnjom zatrovanog sveta. Svi oni svoje dane i noći provode na rubu egzistencije, i živi i mrtvi u isti čas, došavši do konačne spoznaje ili još uvek čekajući na nju. Sažeta u misli vodnika Kuzbabića da se dobro ne plaši zla, niti zlo dobrog, ona Zlatkovićevog čitaoca, između ostalog, opominje na ono što svi, skoro bez izuzetka, olako zaboravljamo: da nikada nismo samo na jednoj strani.

Autor: Olivera Nedeljković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.