Ko voli filmske trilere francusko-španskog gumca
Žana Renoa, ikone francuskog i svetskog filma, dopašće mu se i njegov roman prvenac „
Ema“ koji je, u prevodu Gordane Breberine, objavila beogradska izdavačka kuća Laguna. To je romatično-avanturistička priča, za koju Reno kaže da ga je „dugo opsedala, ali da je morala da sačeka zatišje u njegovoj filmskoj karijeri“. Njegov prvi roman, napisan kao najbolja preporuka za scenario, poštuje sva pravila uspešnog trilera: atraktivni likovi suočeni sa bolnom prošlošću i krutom tradicijom okoline, ogoljena strast, neverovatni zapleti kojima ne manjka ni visoka geostrateška politika kao iz aktuelnih udarnih vesti, plus egzotična pozadina uzavrelog prostora Bliskog istoka.
Devojka iz Bretanje Ema Morvan (fizički „Ava Gardner u izdanju plavuše“), koja pati od griže savesti zbog smrti majke u saobraćajnoj nesreći, profesionalna je maserka zlatnih ruku i čudesnog dodira. Sticajem poslovnih okolnosti stiže u Sultanat Oman da bi obučila grupu lokalnih masera za rad u budućem prestižnom cetru za talasoterapiju kao iz „Hiljadu i jedne noći“ u Maskatu, glavnom gradu ove bogate arapske zemlje na krajnjem jugoistoku Arapskog poluostrva.
Iza ove finansijske, poslovne ponude iz snova, stoji njen kratki, bretonski, „maserski“ susret sa Tarikom Kanom, privlačnim zvaničnikom Omana iz ugledne i uticajne porodice, ali sa obavezama iz ugovorenog braka. Zbog njihove tajne ljubavne veze, Ema iz francuske obaveštajne službe dobija „ponudu koja se ne odbija“ da kao špijun prenese podatke o (ne)dozvoljenom obogaćivanju uranijuma u tajnim pogonima u Omanu. To je, navodno, Operacija Beril, projekat francuskog Glavnog direktorata za spoljnu bezbednost u saradnji sa Službom za akciju, što liči na aktuelne događaje u ovom delu sveta, stvarajući utisak da u dominaciji američkno-britanskih interesa na vrelom pesku Bliskog istoka ne treba zanemariti ni Francusku kao „igrača“.
„Napetost, špijunaža, ljubav. Ništa nije predodredilo Emu da doživi takvu avanturu. Žena čije ruke čine čuda nalazi se u srcu neverovatne državne afere, što otkriva drugačiju Emu. Zastrašujuću. Neustrašivu, koja bi mogla da oduševi francuske tajne službe…“, ovako u francuskoj izdavačkoj kući
XO Editijal opisuju prvi roman Žana Reanoa.
„Morao sam da ispričam ovu priču. To je za mene bio lični izazov. Oduvek sam voleo romantične priče i izuzetna putovanja i trasformacije ljudi. Mnogo čitam: stripove, romane, eseje, drame, biografije... ’Ema’ je priča koju sam dugo imao na umu, ali sam želeo da najpre u potpunosti shvatim psihologiju mlade žene iz provincije koja se, iz profesionalnih razloga, seli na Bliski istok, što će joj preokrenuti život, transformisati njenu ličnost i otvoriti vrata ka novom životu. Ona je žena koja preuzima kontrolu nad svojom sudbinom i doživljava pravu transformaciju“, izjavio je Žan Reno u jednom od intervjua posle objaljivanja romana.
Zaljubljenik u književno delo
Viktora Igoa, Reno kaže da je izlazak iz štampe njegove prve knjige i neka vrsta počasti njegovom ocu linotipisti i štamparu novina.
Ovaj francuski glumac španskog porekla sa nepunih pola veka umetničke karijere 30. jula proslavio je 77. rođendan. Rođen je kao Huan Moreno i Erera-Himenez 1948. u Kazablanki u Maroku gde je njegova porodica prebegla iz Andaluzije zbog režima generala Franka. Od 17. godine živi u Francuskoj, gde je studirao glumu na Dramskoj školi Kur Simon u Parizu. Govori španski, francuski, arapski i italijanski jezik, koji je naučio i pre nego što je počeo da glumi u italijanskim filmovima.
Zarad glumačkog posla skratio je i pofrancuzio svoje dugačko ime u Žan Reno. Filmsku karijeru započeo u Francuskoj, u filmovima reditelja
Lika Besona, od kojih su im oobojici najveći uspeh i slavu doneli: „
Nikita“, „
Veliko plavetnilo“, „
Leon: Profesionalac“. Reno je napravio uspešnu međunarodnu karijeru, a mnogo pre pisanja prvog romana pročuo se i kao uspešan kuvar. Živi između Pariza, Malezije i Los Anđelesa, ima dvojno francusko-špansko državljanstvo i šestoro dece iz tri braka. Šampion glumačkih nominacija, Žan Reno nosilac je više francuskih nacionalnih odlikovanja.
Autor: J. T.
Izvor: Danas