Kad se pre nešto više od dvanaest meseci u Velikoj Britaniji pojavila njena publicistička knjiga za mlade „
Velika knjiga godišnjih doba“ sa ilustracijama Karoline Rabej, britanska književnica
Ana Vilson izjavila je da je reč o „sezonskoj priči o prirodi za celu porodicu”. Knjigu koju su u Britaniji zajedničkim snagama objavili privatni izdavač
Nosy Crow i Nacionalni fond, sredinom prošle nedelje pojavila se i u beogradskoj Laguni, u prevodu Dijane Radinović.
Sa podnaslovom
Otkrijte prirodu tokom cele godine, Ana Vilson čitaoce vodi kroz sva četiri godišnja doba istražujući osam različitih staništa: šume, bare, livade, živice, parkove, reke, planine, morske obale, uz otkrivanje njihovih specifičnih biljnih i životnjskih vrsta, promene životnih ciklusa, hibernacije, migracije, kamuflaže i drugih tajni prirode.
„Svet se neprestano menja i uvek ima nešto novo da se otkrije kad šetate po prirodi! U ovoj knjizi videćete kako se priroda menja u proleće, leto, jesen i zimu. Svuda nas okružuje mnoštvo neočekivanih stvari. Otkrićete kako se neke životinje prilagođavaju da bi se zaštitile ili omogućile sebi da im zimi bude toplije, a leti hladnije. Upoznaćete se sa životnim ciklusima jegulja, foka i morskih papagaja, saznati zašto neke životinje tonu u zimski san i naučiti kako pčele znaju gde će naći najbolji polen. Možda ćete prepoznati neke biljke i životinje – probajte da ih uočite kad pođete u šetnju. Gde god da živite, zastanite na trenutak, osmotrite kraj i oslušnite ga u različitim periodima godine. Toliko se toga zbiva, čak i zimi, kad je svet tiši. Zapravo, svako godišnje doba priča svoju priču“, piše Ana Vilson uvodu u ovaj vodič kroz životne cikluse u prirodi.
Šetnja kroz godišnja doba počinje prolećem u šumi, gde je jedna od prvih lekcija upoznavanje razlike između divljeg i negovanog cveća iz bašta i cvećara. Jedan od primera je narcis, cvet za koji se smatra da potiče iz stare Grčke i Rima, ili kako bi to prvi majstor britanskog stiha i pozorišta
Vilijam Šeksipir rekao da je to „cvet koji se usuđuje da izađe pre lasta“. Prolećna poezija ne manjka ni u svetu barskih buba, puževa i žaba, koje su detaljno opisane, kao i među ranim livadskim biljaka, pticama, ali i gmizavcima. Pravo otkriće su živice – žive ograde u selu i gradu kao zajedničko stanište raznih vrsta ptica i životinja. U gradu glavna prolećna tema je institucija parka, a na reci i na planinama ptice, iza kojih sledi priča o zagrevanju mora, uz obilje informacija o delfinima, meduzama i drugim morskim stanovnicima.
Letnje doba je još bogatije podacima iz carstva prirode u svim opisanim staništima. Sa strana ove knjige gotovo da izbijaju vreline plaža, tajne morskih dubina, mistični život livadskih pčela, svežina reka, gužva u barama i živicama, šarenilo planina i gradskih parkova u koje stižu i „nove komšije“ – lisice u potrazi za hranom.
Jesen je najavljena kao „najlepše doba godine za šetnju kroz šumu“. Ali nije samo šuma ta koja se oblači u bakarne tonove, koji često simuliraju i sve dužu „lažnu jesen“, u našim krajevima poznatu kao „Miholjsko leto“. Ovo godišnje doba u knjizi otvara prostor za priče o raznim stanovnicima ne samo šume nego i bara, sa predlogom i planom kako da u sopstvenoj bašti napravite jednu samo za sebe, ali i paucima, čudnim bobicama u živicama, uz opis života ježa tokom godinu dana, mehanizma plime i oseke na morskoj obali, gde se može saznati i nešto bliže o fokama... Glavni jesenji junaci na livadama su ptice – vrana, gavran, sojka, čavka… ali i slepi miševi, dok na planinama caruju čarobna magla i bučni jeleni. Svuda se, međutim, oseća i priprema za nadolazeću zimu – seobe, preuređenje i kamuflaže staništa, uz listu ptica i insekata koje ne žele da hladne dane provedu u gradskim parkovima na severnoj Zemljinoj hemisferi.
Zimski sneg se sve češće viđa samo na fotografijama i ilustracijama knjiga. Ima ga i u „Velikoj knjizi godišnjih doba“, a šta se sve događa na njemu i pod njim mogu i sami da otkriju „mali“ i ostali čitaoci. Kao i svakoj naučnoj knjizi, tu je kao pomoć i rečnik pojmova.
U Velikoj Britaniji ova knjiga ocenjena je kao „opsežna i neophodna šetnja kroz prirodu, koju Ana Vilson slavi kroz savršenu ravnotežu između edukativnog i zanimljivog u svojoj naraciji“. U vremenu u kome živi svet istiskuju brzina svega postojećeg – računari, (pre)pametni telefoni, svakojake virtualne zanimacije – a eksperimenti „naživo“ sa prirodom brišu granice godišnjih doba, ova knjiga Ane Vilson važan je podsetnik i vodič za to kako je zapravo ustrojena ova planeta.
Ana Vilson rodom je iz Kenta. Veći deo života provela je između Velike Britanije i Francuske. Na Univerzitetu u Kembridžu završila je studije modernih i srednjovekovnih jezika. Kao urednik slikovnica u izdavačkoj kući Makmilan i sama je počela da piše knjige za decu, inspirisana svojom podmladkom. Živi u Kornvolu, čime je ostvarila, uz pisanje, jednu od svojih životnih želja – da živi pored mora. Autor je više od 50 knjiga za decu, uključujući romane, publicističke knjige, pesme, kratke priče, slikovnice... Piše i publicitiku i fikciju za odrasle, vodi radionice kreativnog pisanja u školama, sarađuje sa Londonskim salonom pisaca, Londonskom književnom laboratorijom, stipendista je Kraljevskog književnog fonda. Uz sve to aktivno svira klavir i saksofon, bavi se plivanjem u divljini tokom cele godine, tvrdeći da to „hrani njeno pisanje“.
Saradnja na „Velikoj knizi godišnjih doba“ sa nagrađivanom ilustratorkom Karolinom Rabej pokazala se kao pun pogodak. I ona je zaljubljenik u prirodu, koliko i u crtanje. Studije likovne umetnost upisala je sa deset godina, a posle diplome za grafički dizajn u Moldaviji, magistrirala je ilustraciju dečjih knjiga na prestižnoj Kembridž školi umetnosti. Njen prvenac, ilustracija pesme Valtera de la Marea „Sneg“, našao se na listi 11 najboljih knjiga za decu od od četiri do sedam godina. Živi u u blizini Kembridža, a njene ilustracije likovni kritičari nazivaju „svetovima topline i srca“.
Autor: Jelena Tasić
Izvor: Danas