Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Stepska carstva“: Putevima vatre, krvi i svile - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz knjige „Stepska carstva“: Putevima vatre, krvi i svile

Mada su bila rušilačka i osvajačka, mnoga su carstva kroz istoriju menjala svet, i to ne samo njegovu mapu već i mehanizam na kojem on funkcioniše. Svojom nasilnom i osionom agresijom često su terala manje narode na ujedinjenje radi borbe protiv zuluma i tad su i nastajale nove države koje će preoblikovati svet. Tako se, recimo, nastanak zapadno-evropskih država, pa čak i Rusije, pripisuje upravo razularenim varvarima sa istoka. Slično profesoru Lojdu Levelin-Džounsu, koji je „razmračio“ u istoriji tamnim bojama oslikane Persijance u svojoj knjizi, i profesor Kenet V. Harl u izrazito temeljnoj studiji „Stepska carstva“ pokušava da produbi naš utisak o varvarskim plemenima iz evroazijskih stepa.

Mada ih ponajviše pamtimo kao podivljale silnike koji za sobom ostavljaju spaljena sela, srušene gradove i narode podjarmljene neizdrživim haračima, oni su isto tako kao nomadi, vazda u pokretu, uspostavljali legendarne trgovačke puteve i širili tehnološka, medicinska, naučna i ostala znanja koja će trajno obogatiti, u nekakvom paradoksu sudbine, i one narode koje su osvajali i pljačkali. Huni, Ugari, Mongoli i Turci samo su neki od naroda nastalih od njih i svi će oni u kasnijim etapama istorije uticati na oblikovanje potonjih civilizacija ili na njihovo rušenje. Boreći se da prežive po gudurama i pustinjama, večito u sedlu, ovi narodi su se pretvorili u žilave i izdržljive ljude od kojih će poteći neki od najvećih ratnika poput Kublaj-kana, Džingis-kana, Tamerlana, i naravno Atile Biča Božjeg.

Vrlo živopisno i razumljivo, Harl u knjizi sveobuhvatno pokriva razdoblje od skoro četiri i po hiljada godina, od prvih stepskih nomada koji su svetu poklonili pripitomljene konje, pa sve do 14. i 15. veka kada je Tamerlan gazio sve pred sobom sa svojom konjicom naoružanom lukovima i strelama, protiv koje će se boriti čak i naš knez Stefan Lazarević u čuvenoj bici kod Angore u kojoj je zaradio poštovanje nepobedivog kana. Nakon toga su počela osvajanja novih meridijana čuvenih moreplovaca koji će otvoriti nove trgovačke puteve, i sa pojavom vatrenog oružja ukloniti nomade sa scene iako su upravo oni zapadu otkrili barut. Kad već pominjemo istraživače, Harl će se dotaći i Marka Pola koji je boravio kod Kublaj-kana i odatle doneo mnoge inovacije i dostignuća, a i samog će nam Kublaj-kana predstaviti ne kao osvajača, već ujedinitelja Kine u 13. veka.

Prolog knjige morao je prosto da bude posvećen Atili, vođi krvoločnih Huna koji se u 5. veku stuštio na Rim i postao najveća rimska noćna mora još od Hanibala Barke. Dok je nadirao prema Rimu, paleći sve za sobom, narod je bežao prema obali i upravo će od njihovih potomaka kasnije na Jadranu i iznići Venecija na čiji su nastanak, eto, posredno uticali Huni. Mada u samom pohodu nije uspeo jer se napio na venčanju i umro, Atilini će potomci vekovima kasnije uticati na velike civilizacije – kinesku, indijsku, bliskoistočnu i evropsku!

Harl nam dalje opisuje sve redom od neuhvatljivih konjanika Skita koji su čak i Dariju, caru nad carevima, zadavali glavobolje; čuvene Tomiride zbog koje će persijski car Kir ostati bez glave (u najbukvalnijem mogućem smislu); susreta Aleksandra Velikog sa skitskim ratnicama Amazonkama; do Čin Ši Huanga, prvog kineskog cara koji je u 3. v. p. n. e. podigao Kineski zid da se odbrani od stepskih varvara; i nomada Parćana koji su razbili rimske legije u paramparčad. Saznaćemo i da su budizam u Kinu doneli upravo putujući trgovci, i ispratiti uspon Huna, koji su prema rimskim zapisima bili neopisivo ružni otprilike isto koliko su bili i krvožedni, i koji su pod Atilom stvorili carstvo doraslo da zapreti slavnom Rimu. Njima je čak i Istočno rimsko carstvo sa prestonicom u Carigradu plaćalo danak. Smatra se da su upravo oni svojim osvajanjima utvrdili granice između zapadne i istočne Evrope koje važe i danas.

Tu su i Avari koji su Panonijom vladali baš negde u vreme kada smo mi Južni Sloveni počeli da se spuštamo na Balkan, kada su Bugari, takođe narod iz stepa, počeli da grade svoj kanat. A onda negde u 9. veku na scenu stupaju i Ugari, za kojima slede i Seldžuci od kojih će iznići turski sultanat. Značajno poglavlje svakako zauzimaju i legendari Temudžin tj. Džingis-kan, koji je od raštrkanih plemena stvorio moćno Mongolsko carstvo koje će vekovima biti strah i trepet za ostatak sveta. Njegovu slavu će kasnije dalje pronositi njegovi potomci Kublaj-kan, koji je ujedinio Kinu i sa 150.000 Mongola vladao nad 60 miliona Kineza; i Tamerlan, koji će osvojiti Aziju i Indiju uništavajući sve za sobom u slavu džihada, i koji je nama zanimljiv jer mu je nakon bitke kod Angore navodno kratko zarobljenica bila i naša princeza Olivera kao turska sultanija.

Autor: Miroslav Bašić Palković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
predstavljanje knjige niko nije rekao da će biti lako stefana jerotića 16 decembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Niko nije rekao da će biti lako“ Stefana Jerotića 16. decembra
16.12.2025.
U utorak 16. decembra u 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga klin. asist. dr Stefana Jerotića „Niko nije rekao da će biti lako“. Na promociji će, pored au...
više
dečja knjiga nedelje kiki i cole najbolji neprijatelji  laguna knjige Dečja knjiga nedelje – „Kiki i Cole - najbolji neprijatelji“
16.12.2025.
Za svoje članove Laguna uvek ima dobre vesti! Svake nedelje jedan od aktuelnijih naslova proglašavamo za Dečju knjigu nedelje. To znači da će naši članovi samo te nedelje moći da kupe Dečju knjigu ned...
više
nenad novak stefanović u svilajncu 17 decembra laguna knjige Nenad Novak Stefanović u Svilajncu 17. decembra
16.12.2025.
U organizaciji Resavske biblioteke, u sredu 17. decembra 2025, u 19 sati, u prostoru Centra za kulturu Svilajnac biće održana promocija knjige Nenada Novaka Stefanovića „Vodič kroz ljubavnu istoriju B...
više
na netflix uskoro stiže i ekranizacija romana beži harlana kobena video  laguna knjige Na Netflix uskoro stiže i ekranizacija romana „Beži“ Harlana Kobena [video]
15.12.2025.
U najnovijoj Netfliksovoj adaptaciji romana „Beži“ Harlana Kobena glavnu ulogu oca koji očajnički traži svoju ćerku tumači Džejms Nezbit. Foto: © Pip Cowley Netfliksova maši...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.