Pre nekoliko godina u štampi se pojavila priča o ženi koja je čitav radni vek provela kao poštarka negde na jugu Srbije. Junakinja istorijske porodične sage „
Poštarka“ nije okupljala meštane u lokalnoj kafanici da bi im razdelila poštu, penzije i račune, kao njena visprena srpska koleginica, ali je i njena storija podjednako zanimljiva i istinita. U svom debitantskom romanu koji se trenutno prevodi na više od 39 jezika širom sveta, italijanska spisateljica
Frančeska Đanone donosi nam priču o ženi koja između dva svetska rata odlučuje da ustane protiv tradicionalno raspodeljenih uloga muškaraca i žena i, prkoseći učmalom moralu puritanskog sela, živi život po svome.
„Poštarka je umrla!“, rečenica je koja otvara roman sa radnjom smeštenom u leto 1961. i koja se poput munje proširuje malim uspavanim italijanskim selom, a sahrane su, priznaćete, idealno mesto za sumiranje života i spuštanje unazad maglovitim sokacima prošlosti. Tako se i mi vraćamo u 1934. kada užarenog junskog popodneva plava krntija od autobusa u Licaneto donosi Karla koji se, nakon godina provedenih na „gospodskom“ severu, vraća u rodno selo u kom sve miriše na sveže testo i origano, i dovodi sa sobom ženu Anu i sinčića Roberta. Dočekuje ih njegov voljeni brat Antonio s kojim je od bogatog strica nasledio kuće, njive i podosta novca.
Prostrana kuća sa skrivenim vrtom punim narova njihov je novi dom! Već na prvom ručku kod Antonija i njegove žene Agate jasno je da se gorda učiteljica sa severa neće uklopiti u južnjački način života gde se „zna red“ i poštuju običaji. Život u užarenim južnim goletima tera ljude da ogrube i postanu bučni, sve suprotno od Ane. Italijanska svakodnevica, hrana, običaji i delikatesi, samo su deo onoga što će nam Đanoneova dočarati vešto, atmosferično i zavodljivo. No Ana će upravo zbog svoje negovanosti, nežnosti i ženstvenosti, toliko nesvojstvenih južnjakinjama, izazvati zabranjenu strast kod svog devera Antonija. Porodične tajne dodatno zapetljava i skrivena činjenica da Karlo, i ne znajući, ima već poodraslo dete sa lokalnom krojačicom, zanosnom Karmelom koju je napustio pre odlaska na sever i venčanja s Anom. Šta će se desiti kada povratkom probudi mračne razmirice i uzburka mržnjom zatrovanu krv meštana kod naroda koji zavade zna da neguje kroz više pokolenja?
Kada Ana iz dokolice, ali i iz nekog svog inata, počne da radi kao poštarka, Đanoneova dobija priliku da nam predstavi zanimljive, potresne ili romantične priče meštana dok im Ana raznosi pisma od ljubavnika, iseljenika i vojnika. Pošto su mnogi nepismeni, Ana im čita pisma, deli savete, ohrabruje i bodri. Ulazeći u njihove domove i donoseći im vesti, radost ili tugu u pošiljkama, Ana polako ulazi u srca meštana i postaje njihov glas razuma i podrške i tako postaje i nerazdvojivi deo zajednice koja ju je na početku smatrala strankinjom. Kobne će, međutim, nezalečene i neiživljene strasti dati celoj ovoj priči i elemente epske porodične ljubavne tragedije prožete mirisima i ukusima vrelog italijanskog juga. Jer tamo gde se jede, igra, peva i pije s puno strasti, s puno strasti se i pati i strada. To je ta čuvena italijanska kob...
Autor: Miroslav Bašić Palković