Laguna - Bukmarker - Prikaz „Knjige o prijateljstvu“: Pronađeni u prevodu - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz „Knjige o prijateljstvu“: Pronađeni u prevodu

Ako se objašnjenje za veliki broj međusobno nerazumljivih jezika na kugli zemaljskoj potraži u Bibliji i prihvati tumačenje koje kaže da je Bog stvorio različite jezike ne bi li kaznio ljudski rod zbog izgradnje megalomanske Vavilonske kule, onda je svako poznavanje više jezika korak ka ublažavanju i prevazilaženju starozavetne kazne.
 
U tom kontekstu, nesaglediv je značaj prevodioca kao posrednika između jezikâ, književnih dela, ali i kultura dvaju ili više naroda.
 
A čak i da se zanemari biblijsko tumačenje, opet je velika dragocenost kad je govornik jednog jezika u mogućnosti da u prevodu čita ono što je izvorno napisano na nekom drugom jeziku, a to ne bi bilo moguće bez marljivog i savesnog rada (najmanje) jednog prevodioca.
 
Zato nije pravedno kad oni koji podnose najveći teret u prevazilaženju vavilonskih prepreka ostanu u senci i budu izgubljeni u prevodu – iako bez njih ne bi ni bilo prevoda.
 
Na neki način, „Knjiga o prijateljstvu“ ispravlja takvu nepravdu, jer njeni su autori upravo – prevodioci. I to prevodioci koji su čitaocima svojih maternjih jezika omogućili susret sa delima Petera Handkea. A svako ko je pročitao makar i jednu Handkeovu knjigu, može da pretpostavi koliko je potrebno znanja, strpljenja, ali i književnog dara, dok se svaka piščeva misao dosledno ne prenese u drugi jezik a da pritom ne izgubi svoje izvorno dubinsko značenje.
 
Zna se da poeziju najbolje prevode oni koji su i sami pesnici. Što se prevođenja proze tiče, obično se i ne razmišlja da li je prevodilac vrstan pisac na svom jeziku, ali u slučaju prevođenja Handkeovih dela, to bi zaista trebalo da bude uslov, pa upravo tekstovi Skota Abota i Žarka Radakovića pokazuju da su i američki i srpski prevodilac ispunili taj kriterijum.
 
Iako interesovanje za Handkeovo stvaralaštvo nije neposredan povod za prijateljstvo između Radakovića i Abota, ipak veliki pisac nemačkog jezika rodom iz Austrije (a nemačko-slovenačkog porekla) stoji kao svojevrsna spona i konstanta „Knjige o prijateljstvu“, koju ne ispisuju samo Amerikanac, kome je engleski jezik maternji, i Srbin koji je rođen u Jugoslaviji i svojim maternjim jezikom smatra srpskohrvatski, nego i njihov zajednički prijatelj, američki pesnik sicilijanskog porekla Aleks Kaldijero, dok je vizuelnu krunu dala Nina Pops, nemačka umetnica rođena u Beogradu.
 
Sećajući se i zajedničkih i isključivo ličnih doživljaja, i privatnih i profesionalnih momenata, i intimnih tajni i javnih nastupa, autori zapravo stvaraju novu Vavilonsku kulu, ali takvu u kojoj svako svakoga razume i koja nije greh prema božanstvu, nego veliki književni dar čovečanstvu. Naravno, pošto su Abot i Kaldijero svoja sećanja pisali na engleskom, to je moralo biti prevedeno na srpski jezik, a za to je bio zadužen Ivan Jovanović, još jedan rušitelj prepreka.
 
Dve slike Nine Pops, koje su vizuelizacija Radakovićevog i Abotovog prijateljstva i saradnje, donekle se gorde nad književnom umetnošću i poručuju koliko su u prednosti nad pisanom rečju samim tim što za njihovo razumevanje ne treba prevod, jer može ih videti i protumačiti svako, bez obzira na nacionalnost i maternji jezik.
 
Ipak, moć književne umetnosti umnogome se približila moći vizuelnog stvaralaštva, pa i broju ljudi kojima je dostupna, što se ne bi desilo da nije vrsnih prevodilaca, pa je „Knjiga o prijateljstvu“ značajna i stoga što iz prve ruke prikazuje život ljudi bez čijeg znanja i rada nijedno književno delo ne bi prešlo granicu jezika na kome je napisano.
 
Zato nije preterano reći da bez prevodilaca, čiji su Radaković i Abot dostojni predstavnici, zapravo ne bi ni bilo književnih dela koja su stekla međunarodnu slavu i koja se samim tim smatraju neraskidivim delom svetske kulture.
 
Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.