Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Najkraća istorija Kine“: Biser popularne istoriografije - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz knjige „Najkraća istorija Kine“: Biser popularne istoriografije

U „Najkraćoj istoriji Kine“ australijska spisateljica, novinarka i prevodilac Linda Džejvin na svega oko trista stranica – uključujući i vrlo korisne ilustracije – uspeva da ispripoveda priču o tematizovanoj zemlji od njenih mitoloških praizvora do savremenog doba.

Knjiga počinje drevnim kineskim mitom o stvaranju sveta, pričom o džinu koji je iz haosa izdvojio Jin i Jang, razdvojio nebo i zemlju, a čije je telo, nakon smrti, postalo sama priroda. Ovim simboličnim početkom autorka jasno daje do znanja da knjiga nije puka politička istorija, već kulturna, filozofska i mitološka mapa dela sveta kojim se bavi.

Džejvin naglašava da je istorija zemlje neodvojiva od ideja i simbola koji su je oblikovali: od konfučijanstva, taoizma i budizma do komunističke ideologije i kapitalizma. Upravo to autorka najuspešnije prenosi – osećaj da je Kina civilizacija u kojoj su prekidi i kontinuiteti neraskidivo isprepleteni.

Jedan od najupečatljivijih aspekata knjige jeste tretman ženskih figura u kineskoj istoriji. Za razliku od brojnih ranijih istorijskih prikaza koji žene pominju samo usput, Džejvin posvećuje posebnu pažnju vladarkama, naučnicama i umetnicama. Time autorka ne samo da daje ženskoj istoriji vidljivost već i menja način na koji posmatramo razvoj kineskog društva.

„Najkraća istorija Kine“ ne izbegava ni teške teme. Džejvin detaljno objašnjava kako je zemlja doživela duboko nacionalno poniženje usled kolonijalnih upada Zapada u devetnaestom veku i japanske invazije 1937. Takva istorijska iskustva, smatra autorka, i dalje oblikuju kinesku svest i politiku: osećaj nepravde i poniženja preoblikovan je u današnji nacionalni ponos i osetljivost na spoljnu kritiku. Autorka istovremeno osvetljava i kontroverzne epizode savremenog doba, objašnjavajući i njihovu ideološku pozadinu.

Knjiga je naročito dragocena zato što objašnjava logiku i trajne obrasce kineske politike: cikluse uspona i pada dinastija, smene reformi i represija, ponavljanje istorijskih obrazaca korupcije, pobuna i obnavljanja vlasti. Džejvin podseća da savremena Kina, pod vođstvom Si Đinpinga, možda deluje kao nova svetska supersila, ali da i nju proganjaju isti duhovi prošlosti.

Posebna vrednost knjige leži i u njenom pristupu jeziku i umetnosti. Autorka piše o poeziji, kaligrafiji i filozofskim tekstovima kao o stubovima kineskog identiteta i tradicije. Tako čitalac ne dobija samo pregled događaja već i uvid u način na koji su ideje oblikovale državu i društvo. U svakoj epohi Džejvin pronalazi priče o otporu, kreativnosti i traganju za harmonijom – bilo kroz religiju, umetnost ili politički bunt.

Strukturalno, knjiga je podeljena na petnaest kratkih poglavlja, od kojih svako obuhvata više vekova istorije, ali i naglašava ključne preokrete: od mitoloških vremena, preko glavnih dinastija do revolucija dvadesetog veka i današnjeg globalnog kapitalizma kineskog tipa. Iako naslov obećava „najkraću“ istoriju, štivo ni u jednom trenutku ne deluje površno. Naprotiv, reč je o gustoj, informativnoj i lucidno napisanoj studiji. Džejvin uspeva da spoji akademsku preciznost s pristupačnim stilom i pripovedačkom energijom. Koliko god se knjiga mogla pročitati „u jednom dahu“, njene ideje ostaju zauvek u svesti čitaoca.

U eri u kojoj Zapad često demonizuje Kinu, Džejvin nudi uravnoteženu, empatičnu i duboko informisanu perspektivu. Njena knjiga nas uči da je istorija svake zemlje, kao i povest čovečanstva, složena, protivrečna, ali beskrajno fascinantna.

Ukratko, da ne kažemo najkraće, delo Linde Džejvin predstavlja pravi biser popularne istoriografije: sažeto, jasno i duhovito, a opet duboko i provokativno. Na kraju krajeva, „Najkraća istorija Kine“ nije samo knjiga o prošlosti jedne zemlje, već i vodič za razumevanje sveta u kome danas živimo.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.