Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Kraljice Jerusalima“: Inovativno i odmereno - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz knjige „Kraljice Jerusalima“: Inovativno i odmereno

U većini dosadašnjih predstava o četiri krupna krstaška rata, od kraja jedanaestog veka do početka trinaestog, glavnu ulogu imaju istorijski likovi poput Fridriha Barbarose ili Ričarda Lavljeg Srca i, s druge strane, Saladina koji je uspeo da 1187. privremeno osvoji Jerusalim. Engleska istoričarka Katarina Pangonis pravi povesno bitan umetak u dosadašnja saznanja o najglasovitijim trvenjima hrišćana i pripadnika islama fokusirajući se na ženske aktere. No knjiga nudi drugačiji pristup od one koju sugeriše njen naslov.

Naime, bez obzira na to što je imenovano „Kraljice Jerusalima“, štivo se bavi i uticajnim ženama koje nisu bile kraljice i onima koje jesu izvan Svete zemlje, od kojih je svaka sa njom u veoma bitnoj sprezi. Tako je, na primer, Eleonora od Akvitanije bila jedna od vojnih liderki Drugog krstaškog rata, ali kao kraljica Francuske. S druge strane, budući da se Pangonisova drži rodoslova Jerusalimske kraljevske kuće – ali i vladarske porodice gospodara Edese – prilažući uz doslovne genealogije i mape i hronologije događaja korisne za bolje razumevanje konteksta, ona započinje prvo poglavlje praktično slovom o Morfiji, majci buduće kraljice Jerusalima, pa i trima ostalim ćerkama koje se nisu domogle trona, mada je jedna od njih bila kneginja. Opet, pošto, kako rekosmo, autorka prati rodoslov, dospeva i do govora o junakinjama iz Vizantije. Tako da se čini da je od same naslovne teme značajnija ona sugerisana podnaslovom – Žene koje su se odvažile da vladaju – kao i pristup koji Katarina Pangonis primenjuje.

Autorka dospeva do inovativnog ugla praveći dosledan otklon od hronike o Krstaškim ratovima pisane u doba njihovog odvijanja, „Istorije dela po preko mora“ katoličkog nadbiskupa Viljema Tirskog koji je započeo trend brisanja dotičnih jerusalimskih žena iz kolektivnog pamćenja. Iako je Katarina Pangonis feministička istoričarka, ona se stara da dotični otklon, iako konsekventan, ne bude odveć radikalan. Tako priznaje da je „Istorija dela po preko mora“ nesumnjivo „najvažniji i najiscrpniji zapis o događajima u Jerusalimskom kraljevstvu i hrišćanskim državama Utrmera“, a njenog autora naziva, između ostalog, jednim od pronicljivijih i temeljitijih istoričara srednjeg veka. O odmerenosti i uravnoteženosti autorkinog tretmana tema možda ipak najbolje svedoči sledeći citat: „I termin ’mizogin’ i termin ’patrijarhalan’ ključni  su  za   savremeno sagledavanje predstavljanja žena i ophođenja prema njima, pa dolazimo u iskušenje da se obilato služimo tim  izrazima dok posmatramo opise života tih vladarki krstaških država. Međutim, kad se primene na srednjovekovni svet, ti  termini znaju da zazvuče iritantno anahrono. Iz tog razloga ću i jedan i drugi koristiti vrlo štedljivo.“

Pišući o kraljicama poput Morfijine kćeri Melisande ili unuke Sibile, poslednje kraljice Jerusalima koja je gospodarila tim gradom, ali i o niže rangiranim vladarkama iz dotičnih vremena, Pangonisova ume da napravi razliku između moćnih, uticajnih i harizmatičnih žena. Koristeći sopstvene analitičke moći, odličan uvid u validne izvore i odmeren odnos prema njima, uključujući i inovativnost i oko osetljivo na detalj, engleska istoričarka napisala je knjigu koja možda i više podseća na vrsnu povesnu fikciju poput „Hadrijanovih memoara“ Margerit Jursenar nego istoriografsko delo, bez obzira na nesumnjivu relevantnost „Kraljica Jerusalima“.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.