Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Habzburzi: Vladari sveta“: Pola milenijuma vladavine sokolove krune - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Habzburzi: Vladari sveta“: Pola milenijuma vladavine sokolove krune

Ima dinastija koje kada prigrabe vlast nikada je ne ispuštaju iz ruku, katkad i po hiljadu godina. Habzburzi su bili upravo takva jedna vlastoljubiva porodica, koja je poput hobotnice vekovima širila svoje pipke i vezivala ih za prestolja mnogih zemalja ne birajući ni načine ni sredstva da se ustoliči gde god može. Nova istorijska studija „Habzburzi: Vladari svetaMartina Rejdija, profesora Univerziteta u Londonu, donosi nam sveobuhvatnu povest moćne dinastije koja je vekovima vladala Evropom i na kraju, posle surove vladavine, mnogobrojnih izazvanih ratova i međuvladarskih sukoba, izgubila sve! Knjiga bi trebalo da bude zanimljiva i čitaocima u Srbiji, budući da su severni krajevi Vojvodine i gradovi poput Subotice i Sombora stvoreni i razvijani upravo kao kraljevski gradovi Austrougarskog carstva. U knjizi se spominjemo i u delu o Prvom svetskom ratu koji su upravo Habzburzi izazvali.

Knjiga, podeljena na 29 pitkih i razumljivih poglavlja koji od začetka pa sve do sumraka ove loze pokrivaju njene najuticajnije vladare i bitna istorijska razdoblja, podsetiće nas na njene najčuvenije predstavnike od Ferdinanda I i Leopolda I, slavnog Maksimilijana i Franca Jozefa, do ženskih nosilaca krune poput Marije Terezije i trenutno, zbog silnih ekranizacija, popularne carice Sisi. Tu je svakako i zlosrećni Franc Ferdinand kojem smo mi skratili prestolonaslednički život tokom obilaska Bosne. Od Austrije, Španije, Italije i Meksika, bio je to klan koji je vladao imperijom u kojoj sunce nikada nije zalazilo. Da bi ostali na vlasti, koristili su se ratovima, tuđim životima, brakovima, ali i prevarama i propagandom kojom su, recimo Rudolfa I od skrnavitelja crkava i ženskih samostana pretvorili u cara koji je zemnu krunu dobio na bogougodan način tako što je pričestio nekog samrtnika.

Bogata istorija ove častohlepne loze počinje u 10. veku od izvesnog Lancelina koji je stolovao na severu Švajcarske, i već su se on i njegovi sinovi koristili verom da se bolje učvrste na vlasti, obogate i razgranaju. Uz to su otpočeli i viševekovnu porodičnu tradiciju spletki, krivotvorina i lukavih prevara, kao i manipulacija javnošću. Bili su surovi kao sokolovi koji im se i nalaze u prezimenu: Habzburg iliti Sokolgrad bio je njihov prvi zamak po kom će loza i dobiti ime.

Od Rudolfa koji je prigrabio carsku titulu porazivši češkog kralja Otokara, do čuvenog Maksimilijana (kojeg je tako divno igrao Janis Nivener pre nekoliko godina u uspešnoj istorijskoj seriji), lovca i neustrašivog ratnika koji će tri meseca putovati na sopstveno venčanje savladavajući gotovo mitske prepreke, ova knjiga, u inače odličnom prevodu Tatjane Bižić, vodi nas i do nakaznog Karla V koji će preko španskog prestola zavladati i delovima Afrike, Azije i Amerike i tako postati prvi Habzburg vladar sveta. Njega takođe pamtimo iz mnogih španskih istorijskih serija zbog ljubavi prema supruzi, čuvenoj Izabeli. Tu je i Ferdinand koji će lozi u 16. veku dodati krune Češke i Ugarske, kao i Rudolf II, legendarni kralj alhemičar zaljubljen u mistiku i okultizam. Ne treba zaboraviti ni najpoznatijeg ženskog habzburškog vladara – Mariju Tereziju koja je u 18. veku presto držala čak 40 leta i kojoj Rejdi posvećuje preko 100 strana knjige.

Vladajući Svetim rimskim carstvom od 1273. do 1806. godine, postavljali su se kao branioci Katoličke crkve i vekovima se borili protiv nevernika i protestanata, gledajući sebe kao poglavare kojima carski položaj daje jedinstveni dar da u saradnji s Bogom uspostavljaju ovozemaljski sklad i poredak. Cilj im je uvek bio uspostavljanje „svetske monarhije“, što su u velikoj meri i ostvarili kada su preko španskog prestola dobili i njihove kolonije u Americi i Aziji. Tako je titula Karla V, recimo, u svom nazivu obuhvala skoro stotinu domena širom sveta. Bili su takoreći rodonačelnici globalizacije, poznati i kao „incestuozna dinastija“, te su tako sa svojim bliskim rođacima radi učvršćivanja moći često bili povezani ne samo krvnim već i bračnim vezama. Na kraju su zbog svog nezasitog imperijalizma izazvali i Prvi svetski rat i ostavili milione i milione žrtava za sobom, ali im je to donelo i kaznu: počišćeni su na smetlište istorije i postali negativni primer vlastoljubivosti, beskrupuloznosti i arogancije.

Autor: Miroslav Bašić Palković
 
 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
besplatna isporuka od 5 do 7 septembra 2025 samo preko laguna rs, delfi rs i dicearena rs laguna knjige Besplatna isporuka od 5. do 7. septembra 2025. samo preko laguna.rs, delfi.rs i dicearena.rs
05.09.2025.
Predstojećeg vikenda važiće posebna pogodnost za čitaoce! Od 5. do 7. septembra 2025, poručivanjem putem sajtova delfi.rs, laguna.rs i dicearena.rs, ostvarujete pravo na besplatnu dostavu na te...
više
uz lektiru se raste akcija 2 za 1 na školsku lektiru u izdanju lagune  laguna knjige Uz lektiru se raste! Akcija „2 za 1“ na školsku lektiru u izdanju Lagune!
05.09.2025.
Dragi đaci, roditelji i ljubitelji knjiga, Nova školska godina donosi radost otkrivanja sveta kroz čitanje! Lektira nije obaveza – to je putovanje, igra i prilika da junaci iz knjiga postanu zauvek...
više
ubaci trojku i osvoj popust u susret eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala  laguna knjige Ubaci trojku i osvoj popust: U susret Eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala!
05.09.2025.
U susret Eurobasketu u svim Delfi knjižarama i na sajtovima delfi.rs i laguna.rs, od 25. avgusta do 14. septembra važiće dodatni količinski popust od 15% za kupovinu tri i više artikala! Ne pro...
više
oni su loši momci, zar ne ali da li je to baš tako video  laguna knjige Oni su loši momci, zar ne? Ali da li je to baš tako... [video]
04.09.2025.
Serijal Loši momci australijskog autora Arona Blejbija duhovito preokreće stereotipe o „opasnim“ životinjama i pretvara ih u simpatične (i katastrofalno trapave) borce za pravdu. Pokazuje deci da...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.