Laguna - Bukmarker - Pod slobodnim suncem - Slovenski san o slobodi - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Pod slobodnim suncem - Slovenski san o slobodi

„Pod slobodnim suncem“, omladinski klasik slovenačkog pisca Franca S. Finžgara je istorijski roman o dolasku Slovena na Balkan.

Riječ je o izuzetno uzbudljivoj, bezvremenoj priči koja iznova i vrlo uspješno oživljava doba kada su čast, hrabrost i odanost bile vrhunske vrline, a oganj i čelik krčili put u besmrtnost i slavu. Roman je izvorno napisan 1906. godine, a doživio je brojna izdanja, da bi tokom posljednje dvije, tri decenije bio gotovo zaboravljen. Novo izdanje Finžgarovog „Pod slobodnim suncem” objavila je Laguna u prevodu Slobodana Živojinovića.

„Pod slobodnim suncem“ je gotovo jedina knjiga na ovim prostorima koja dočarava dolazak Slovena na Balkan, ratove sa Vizantijom i Hunima, prve susrete paganskih bogova i hrišćanstva, kao i napore za ujedinjenjem rascjepkanih slovenskih plemena u jedan narod.

Zasnovan na istorijskim činjenicama i smješten u šesti vijek nove ere, roman prikazuje sudar dva svijeta: dekadentne i osvajački nastrojene Vizantije kojom upravljaju moćni Justinijan zajedno sa njegovom (promiskuitetnom) ženom Teodorom i nepokorenih Slovena čiji pohod na jug ne može biti zaustavljen. Junak Finžagarove povijesti je Istok, sin Svaruna, vođe Slovena.

On želi da ujedini Ante i Slovene jer samo tako mogu da povrate otetu zemlju. Hun Tunjuš je vizantijski sluga i plaćeni izdajnik. Njemu je bilo veoma važno da Sloveni i Anti međusobno ratuju umjesto da krenu udruženi u borbu protiv Vizantije i Huna. Istok postaje veliki ratnik, pronalazi veliku ljubav, Ljubinicu. Finžgarovi junaci upozaju hrišćanstvo koje će polako potisnuti njihovu pagansku vjeru. Kao likovi u romanu pojavljuju se i vizantijski car Justinijan i carica Teodora. Opisana je i gradnja Aja Sofije i brojni istorijski događaji toga doba.

Ovaj roman je Finžgarova najobimnija i najznačajnija knjiga. Prevedena je na nekoliko jezika i doživjela nebrojena izdanja. Pripremajući se za pisanje ove knjige Finžgar je detaljno proučio građu o doseljavanju Slovena na Balkan, a zatim i djela starovizantijskog pisca Prokopija iz Cezareje od kojeg je uzeo podatke o tadašnjem životu u Vizantiji.

Po sopstvenim riječima, obišao je i istražio predjele na kojima će se odigravati radnja njegovog romana. Pješice je putovao niz Dunav, prokrstario nekadašnju Meziju i Trakiju, razgledao stari Vizant, crkvu Svete Sofije, gradske forume i naselja po Zlatnom rogu.

„Pod slobodnim suncem” je djelimično pisan po uzoru na Sjenkijevičeva djela i uz ogroman uticaj slovenske mitologije. U doba kada je Finžgarov roman nastao bila je veoma jaka ideja jugoslovenstva i težnja ka ujedinjenju Slovena u jedan narod. U tom ključu su roman “Pod slobodnim suncem” čitale generacije bivših Jugoslovena, mada bi danas bilo aktuelno čitanje u suprotnom smjeru, o rascjepkanim i oslabljenim narodima.

U predgovoru knjige Finžgar je zapisao da je želio da demantuje “neprijateljski nam raspoloženu nauku koja je slikala stare Slovene kao ropski narod i tajila njihova junačka djela. Neka bi svaki, naročito mladi slovenski čovjek izvukao iz romana ponosnu svijest da je Sloven i da mu je snaga u bratskoj slozi jer je pred bratski složnim Južnim Slovenima drhtao Vizant, a nesložnim je zakone pisao tuđ mač”.

Franc Saleški Finžgar je slovenački pisac i prevodilac. Rođen je 1871. u selu Doslovče u Gorenjskoj, a umro 1962. godine u Ljubljani. Bio je redovni član Slovenačke akademije nauka i umjetnosti. U slovenačkoj književnosti poznat je po realističnim pričama o svakodnevnom seoskom životu kao i po onima o životu gradske buržoazije. Finžgar je bio katolički sveštenik, a politički je bio blizak hrišćanskim socijalistima. Bio je prijatelj Ivana Cankara, a tokom Drugog svjetskog rata sarađivao je sa komunistima i antifašističkim pokretom što ga je dovelo u sukob sa ljubljanskim biskupom. Najpoznatija djela su mu „Triglav”, „Divlji lovac”, „Pod slobodnim suncem”, „Gospodin Hudournik”, „Njiva” i „Mirni put”.

Izvor: Vijesti


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.