Laguna - Bukmarker - Pisci i moda: Zašto je vezir omrznuo somot - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Pisci i moda: Zašto je vezir omrznuo somot

Gogolj je skrenuo pažnju na kolebljivu prirodu pliša, veličanstvene tkanine dostojne kraljevske odeće, na njenu svetliju i tamniju nijansu u zavisnosti da li svetlost pada niz ili uz dlačice materijala. Takođe, somot i pliš otkrivaju lagodan dodir dlana niz niti, ali i nelagodu kada se ruka pomera u suprotnom smeru. Još jedna osobina ovog materijala: on je lako „kvarljiva“ tkanina, sklona habanju. Pliš se lako izdrlja i brzo otrca, prelomi se na prevojima i tokom kratkog vremena izgubi svežinu i sjaj. Na njegovu boju pogubno utiču sunčeva svetlost i prašina tako da raskošna tkanina brzo postaje obična krpa korisna za glancanje cipela. Pliš je među tkaninama najbliži slici ljudskog lica – od glatke mlade kože do izborane i bez svežine u starosti.

Foto: AI

Ime Pljuškina iz Gogoljevih „Mrtvih duša“ podseća na reč pliš, a pisac jedino kod ovog lika, za razliku od ostalih koji su zaustavljeni u jednoj pozi i ukočenom gestu, daje njegov razvojni put. Kako se promenio i propao Pljuškin! Kao kad rukom gladimo pliš! Pljuškin je, kao i ova tkanina, nekad bio drugačiji, sa pretpostavkama čuvarnog domaćina, ali bez sklonosti prema jakim osećanjima. Njegova mladost i krepkost nepovratno su izgubljeni. Ponekad, za razliku od ostalih Gogoljevih likova, jedino na njegovom licu blesne zrak nekadašnje svežine i ljudskih mogućnosti, ali brzo zgasne, kao i prividna svežina plišane odeće kad se iznese iz mraka ormana i rastrese preko prozora. Moguće je da je Gogolj, čuvši od majčinih prijateljica kako se zgražavaju nad neumesnim kontrastom gubernatorkinog bledila i purpurne boje njene plišane haljine s prošlog bala, ulazio neopažen u majčin orman i opipavao šta mu prvo dođe pod ruku, tako proveravajući stamenost lika razigrane gubernatorke, ali i karakterstike ove tkanine.

Somot je često znak orijentalnog sveta, nepokretnog i starog, sklonog neminovnom propadanju. Somot vole age i begovi, otmeni predstavnici Osmanlija, koji od ovog materijala prave dvorsku odeću, kaftane i opremu za konje. U somot je odevena i lepa Mlečanka u Andrićevoj pripoveci „Put Alije Đerzeleza“, koju junak zle ljubavne sreće priželjkuje i čije telo, „vitko i plemenito, ne može ni zamisliti“. Sklizak pri dodiru, somot podseća na klizavost ribe koja se migolji, na Venecijankino telo nedostupno Đerzelezu. Tkanina je inače jezik civilizacija. Topao i težak, somot postaje prepreka između čoveka i spoljnog haosa, znak njegove nemoći da se sa svetom uhvati u koštac.

Vezir Jusuf Ibrahim, lik Andrićeve pripovetke „Most na Žepi“, postavši osetljiviji na stvari oko sebe, naredio je da se iz njegove palate ukloni sav somot i zameni svetlom čojom, koja je glatka, meka i ne škripi pod rukom. Ovakva naredba je izrečena posle vezirovog pada i zatočenja, a onda u najboljim godinama povratka na vlast, kada se oseća puna vrednost života sa pobeđenim protivnicima i doživljajem moći kao posledice savladanog pada. Iskustvo o klizavosti samog života promenilo je vezira. Somot ga je podsećao na nedavnu tamnicu. Omrznuo je i sedef, jer ga je povezivao sa „nekom studenom pustoši i osamom“. Činom kojim odbacuje materijale karakteristične za Osmanlije, vezir izdvaja sebe pokazujući da je možda jedan od retkih ko je spoznao ne samo krhkost vlasti već i sveukupnu propadljivost.

Slično dervišima i misticima za koje je somot obeležje „nižeg“ prolaznog sveta, dunjaluka ispunjenog telesnim uživanjem i materijalnim bogatstvom koje odvlači od čoveka od Boga, vezir Jusuf uklanja sve što ometa duhovno usredsređivanje i podsećanje na hijerarhiju sujetne vlasti i nadmenost dvora. Njegov prezir prema plišu predstavlja duhovno odmetništvo, koje ga dovodi u opasnost da priđe tamo gde mu nije mesto, jer ga izopštava iz društva onih kojima po društvenoj lestvici pripada i smešta u oblast „višeg reda“, među proroke i askete obučene u kostret.

Tekstura pliša krije psihodelično značenje, jer odbija svetlost pružajući senzualno iskustvo podstaknuto maštarenjem i snovima. Valjda nijedna od tkanina, kao somot, ne krije u gustoj strukturi, prelamanju ivica, nepredvidljivoj igri svetlosti i senki takvu povezanost sa snovima i nesvesnim. Iluzija dubine i pokreta na somotu podseća na vizuelne halucinacije i promene pri zapažanju, što vezira opominje na nedavnu prošlost. Postavši svestan prolaznosti slave i moći, vezir Jusuf se otima, preduzima da sagradi most kao čin neprihvatanja i protivljenja nepromenljivom zakonu postojanja.

Granicu između zamišljanog i doživljenog prijatno je ali i opasno preći. Ona je slična somotskoj pozorišnoj zavesi koja deli fantazmagoriju dramske predstave od spoljašnjeg stvarnog sveta.
 
Autor: Ljubica Arsić
Izvor: Dnevnik


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
igrajmo se kao nekad igrom kroz znanje komplet zanimljive geografije , zanimljive opšte kulture i zanimljivi sport na popustu 20  laguna knjige Igrajmo se kao nekad – igrom kroz znanje: Komplet „Zanimljive geografije“, „Zanimljive opšte kulture“ i „Zanimljivi sport“ na popustu 20%
04.02.2026.
Kupovinom kompleta društvenih igara iz serije „Igrajmo se kao nekad“: „Zanimljive geografije“ „Zanimljive opšte kulture“, „Zanimljivi sport“ ostvarite 20% popusta od 19. januara do 20. februara 2...
više
ekskluzivna promocija manga serijala alisa u ničijoj zemlji 5 febraura laguna knjige Ekskluzivna promocija manga serijala „Alisa u Ničijoj zemlji“ 5. febraura
04.02.2026.
U četvrtak 5. februara, u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC, održaće se ekskluzivna promocija manga serijala „Alisa u Ničijoj zemlji“, koji će se prvi put pojaviti u prevodu na srpski jezik. Pro...
više
promocija romana začarana krv jednoroga 3 februara laguna knjige Promocija romana „Začarana krv jednoroga“ 3. februara
04.02.2026.
U utorak 3. februara od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljen roman Tanje Milenković „Začarana krv jednoroga“. Na promociji će, pored autorke, govoriti prof. dr Go...
više
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.