Laguna - Bukmarker - Održana pedeset sedma tribina Laguninog književnog kluba - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Održana pedeset sedma tribina Laguninog književnog kluba

Pedeset sedma tribina Laguninog književnog kluba održana je 1. novembra u kafeteriji Bukmarker u knjižari Delfi u SKC-u. O knjizi „Istorija nasilja“ razgovarali su Ivan Medenica, umetnički direktor Bitefa, Ivana Misirlić, prevodilac, i Zoran Janković, književni kritičar.


 
„Eduar Luj je mlad pisac i predstavlja novi glas francuske književnosti“, istakla je Ivana Misirlić. „Dolazi iz Pikardije, jednog vrlo depresivnog dela Francuske, i glas je koji se konfrontira i kome je važno da istakne kako danas izgleda Francuska, koja nije isto što i blistavi Pariz. U svom prvom romanu ’Gotovo je s Edijem Belgelom’ ispričao je svoju priču i priču te druge, siromašne i depresivne Francuske koja je nama nepoznata i nezamisliva. U toj knjizi on ističe da je, upravo zbog toga što je bio drugačiji, uspeo da ’pobegne’ iz te sredine, da završi uglednu školu, da dospe u krug pariske društvene elite i da progovori drugačijim jezikom o ljudima čiji život nije lak u egzistencijalnom smislu. I baš zbog toga što insistira na velikoj razlici između francuske elite i onoga što je Francuska danas, i što to saopštava kroz književnost, napravio je veliki odjek. Nešto slično pre njega uradio je Mišel Uelbek, koji je tada otvoreno govorio o sprezi ekonomije i ljubavi, a Eduar Luj govori o toj proleterskoj Francuskoj, o tome kako je to živeti u jednoj zapadnoevropskoj zemlji i biti na rubu egzistencije.“
 
„Pišem za radničku klasu, borim se za radničku klasu, za ljude sa kojima sam odrastao, za milje u kom sam odrastao“, rekao je Luj u intervjuu za vice.com i istakao da sebi „ne može da priušti fikciju“ što je posledica odrastanja u svetu u kome je sama ideja da izmislite junaka ili zaplet luksuz koji ne možete da priuštite.
 
Sa dvadeset godina, pisca autobiografskog romana „Istorija nasilja“, opljačkao je, silovao i pokušao da ubije mladić koga je na Badnje veče pozvao u svoj stan. Nakon toga on odlazi kod sestre u Pikardiju, gde iz prikrajka sluša njenu verziju nemilog događaja, koju izlaže svom suprugu. To je jedna od mnogih scena u kojima će Eduar slušati kako drugi – medicinsko osoblje, policija… – projektuju svoje strahove i predrasude na njegovo iskustvo nasilja. Njegovi pokušaji da povrati kontrolu nad sopstvenom prošlošću dovešće do oštroumnih uvida u to kako se nasilje reprodukuje unutar zajednice.
 
Zoran Janković je rekao da je „Istorija nasilja“ „odlično napisana knjiga o jednom uznemirujućem događaju i ogroman je napredak u odnosu na prvi roman. Moja preporuka je da se roman čita u ’jednom dahu’ da bi se zadržala ta iluzija ispovesti koja je veoma digresivna i skreće u mnogo rukavaca.“
 
Ivan Medenica je istakao da u istoimenoj predstavi koja je izvedena na Bitefu nije napravljena klasična dramatizacija proze, nego je sačuvana polifonija glasova koju ima i roman, i zapravo se i u predstavi postavlja pitanje ko priča priču. „Tu se suočava nekoliko glasova i interpretacija, i ovu poetičku osnovu komada predstava je odlično prenela. Meni je posebno dirljiva u ovom romanu činjenica da je on doživeo traumu, on je silovan, okolnosti mu ne idu na ruku pošto je Božić, policija je homofobična i čak rasistička, vidimo razne represivne stvari na delu, i u svim drugim interpretacijama njemu se kao žrtvi oduzima pravo na sećanje na ono što je u tom događaju bilo lepo.“
 
Kada je o stilu reč, Ivana Misirlić je istakla da se vrlo teskobno osećala dok je prevodila knjigu. „Kada se birokratija umeša u naše živote, mi smo samo broj. Kafkijanski svet u kome živimo i dalje je prisutan. Nije dovoljno to što si preživeo, nego moraš da prepričavaš i suočavaš se sa ogoljenim činjenicama, i pitaš se jesi li žrtva ili nisi, šta je to što je moje i šta je to što više nije moje.“
 
Naredna tribina Laguninog književnog kluba biće održana 6. decembra, a tema će biti knjiga „Iznenada neko pokuca na vrata“ izraelskog pisca Etgara Kereta, koji će biti i ekskluzivni gost Lagune u Noći knjige. Ova knjiga je na popustu 30% do 6. decembra u svim knjižarama Delfi i Laguninom klubu čitalaca u Resavskoj 33.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.