U knjižare stiže treće izdanje romana „
Serafim“
Dejana Stojiljkovića i drugo „
Dorćolskog rekvijema“, oba iz univerzuma „
Konstantinovog raskršća“.
U knjizi „Serafim“ pratimo Nemanju Lukića od trenutka kada je u međuratnom Beogradu prihvatio novi identitet. Čitaoci će saznati kako je Nemanja prvi put sreo Mustafu Golubića i čime je tačno zadužio našeg nobelovca Ivu Andrića.
Nastavak „Dorćolski rekvijem“ prati Aleksandra Malavrazića, istrošenog beogradskog privatnog detektiva koji dobija poziv da reši neobičan slučaj. Nalogodavac mu je tajanstvena organizacija Zavod za istraživanje onostranog.
U štampi je i drugo izdanje romana „
Gorila“
Dušana Savkovića po kojem se snima i serija.
Prvi put objavljen sedamdesetih godina prošlog veka, roman „Gorila“ postao je manifest balkanske mafije otprilike na isti način na koji je „
Kum“
Marija Puza postao usvojena mudrost američkih gangstera. To je roman o Stevici Markoviću, telohranitelju proslavljenog francuskog glumca Alena Delona.
Na police knjižara stiže i peto izdanje knjige „
Viza za nebo“
Vanje Bulića, onespokojavajući roman o tabloidnoj Srbiji koja je zagazila u nemoral, krv i bezakonje.
Bulić prati uzbudljiva istraživanja novinara „crne hronike“ Novaka Ivanovića, ovoga puta povodom ubistva vlasnika noćnog kluba Laleta Svica, nekadašnjeg žestokog momka sa beogradskog asfalta.
„
Foliranti“
Mome Kapora izlaze u osmom izdanju. Ova nostalgična priča o ljubavi i prijateljstvu vraća nas u vreme kasnih pedesetih, kada je autor bio sasvim mlad. Tridesetsedmogodišnji Momo Kapor seća se sebe sa devetnaest godina, tadašnjeg Beograda, kao i svih onih ljudi koji su mu tada, na neki način, bili važni. Ova knjiga je pismo upućena njima, ali je u isto vreme i upečatljiv dnevnik jednog davno iščezlog vremena.
Kada je reč o piscu
Borislavu Pekiću, stiže 13. izdanje njegovog „
Novog Jerusalima“ i 18. izdanje „
Besnila“.
„Novi Jerusalim“ je zbirka priča široke vremenske perspektive, ali i veoma široke perspektive karaktera; od ljudi koji stvaraju svet i novi sadržaj do onih koji ruše. Karakteri u sebi nose, kao dominantnu osobinu, pečat i lik vremena, kao sudbinu, iskušenje i tragiku postojanja. Svakom junaku Pekić je odredio jedan od osnovnih elemenata – metal, zemlju, vatru, vazduh, vodu …
U „Besnilu“ u univerzalnoj metafori, čije književne srodnike možemo prepoznati u Kamijevoj „Kugi“ ili
Saramagovom „
Slepilu“, zaraženi ljudi vode rat ne samo sa zlokobnim psećim virusom nego i sa besnilom u sebi i besnilom svoje okoline, razotkrivajući tako zastrašujuću istinu o ljudskoj prirodi: nije nam potreban virus da bi ludilo koje s rođenjem nosimo iskazalo sve svoje vidove i probilo tanku opnu obzira i samopoštovanja.
U knjižare stiže i treće izdanje poslednje
Dizgramove knjige „
Ovaj put biram sebe“. Ovu novu knjigu Dizgram je posvetio tebi – snažnoj, nepokolebljivoj, prelepoj u svojoj autentičnosti. Njegove reči će te podstaći da ustaneš kada padneš, da veruješ kada sumnjaš i da voliš sebe bez zadrške. Svaka stranica je podsetnik da nosiš moć u sebi, da zaslužuješ ljubav, sreću i ostvarenje svojih snova.
Poslednji roman
Jelena Bačić Alimpić „
Krojač“ ne silazi sa top-lista najčitanijih, te ne iznenađuje činjenica da izlazi treće izdanje. Bačić Alimpić ispisuje priču o ljubavi, hrabrosti i ljudskosti u najmračnijim vremenima. Ovo je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, koja se, poput konca, plete kroz generacije.
U štampi je treće izdanje romana „
Pas“
Ivana Tokina. Pas iz Tokinovog romana je koliko-toliko pripitomljeni gradski šmeker. Odrastao je bez roditelja, dojila ga je mačka, zamalo je umro od zime i onda je u Beogradu stekao prijatelja, čoveka i njegovu porodicu. To je pas koji je sav stvoren od srca, mišića i ljubavi. On iznad svega voli život, a usput ukazuje nama ljudima na šta sve nebitno gubimo vreme.
Na police stiže i četvrto izdanje knjige „
Vatra i led“
Vesne Radusinović, uzbudljiva moderna priča o ljubavi, praštanju, licemerju i smrti, kao i peto izdanje romana „
Bastadur“
Jasenke Lalović. U romanu, čiju radnju smešta u prvu polovinu XX veka, Jasenka Lalović sledi ideju da u svakom čoveku živi komadić kaluđera, baš kao što u svakom kaluđeru pretekne deo njegovog svetovnog života. Takva se mešavina žudnji, težnji i osećanja javlja kod svih protagonista ovog uzbudljivog romana.