Laguna - Bukmarker - Neizbežno apgrejdovanje – „Hakovanje Darvina: genetski inženjering i budućnost čovečanstva“ - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Neizbežno apgrejdovanje – „Hakovanje Darvina: genetski inženjering i budućnost čovečanstva“

Američki autor Džejmi Mecl kao središnje u svojoj vrlo popularnoj i kontroverznoj knjizi postavlja pitanje sebi i čitaocima (posredstvom jedne žene iz vlastite publike): da li bi čovek izvršio genetski inženjering nad sopstvenim detetom? Iako sem što je geopolitički ekspert predstavlja i vrlo opredeljenog futuristu tehnologije, on ne nudi odmah pozitivan odgovor. Umesto toga, u nekoj vrsti sokratskog dijaloga, Mecl polako i uravnoteženo, izbegavajući preteranu polemičnost, vodi publiku u pravcu željene opcije. Ali nipošto jednosmerno, inače svoje delo ne bi mogao da završi rečima: „Sad kad ste pročitali ovu knjigu, vi ste kritično važan katalizator dijaloga. Ljudi, hajde da počnemo da razgovaramo.“

Zaista, Mecl ne izmiče raznim moralnim pitanjima koja su neizbežna kad je posredi mogućnost tako krupne promene čovečanstva o kakvoj on govori. S jedne strane, koliko bismo daleko smeli da idemo u menjanju našeg genetskog identiteta, pri čemu na umu treba imati i najprimitivnije i najštetnije pokušaje poboljšavanja „rase“, poput masovnih sterilizacija u nacističkoj Nemačkoj? S druge strane, osamdesetih godina se izrazito smanjio broj obolelih među Aškenazima zahvaljujući ekstenzivnom testiranju gena i planiranju porodice gde su izbegavani brakovi između ljudi koji su bili pozitivni na neka oboljenja. Tako da: ako bi naša (i bilo čija) deca genetskim inženjeringom, uz ostale prednosti poput višeg koeficijenta inteligencije ili dužeg života, veće empatije i fizičke lepote, imala apriori šanse da izbegnu mnoge potencijalne bolesti, da li je moralno uopšte pomišljati na izbegavanje takve mogućnosti, s obzirom na to da je najplemenitija svrha nauke da poboljša uslove ljudskog življenja? Opet, neće baš svaki potencijalni roditelj imati uslova ili volje za genetski inženjering, pa samim tim: koliko će nejednakost između tehnološki „apgrejdovane“ dece i one „obične“, izloženije raznim nedostacima, uticati na produbljivanje klasnih i moguće nastajanje, čak, svojevrsnih kastinskih razlika? Autor sve to ima na umu, kao i jedan od najčešćih prigovora genetskom inženjeringu – da je on neprirodan. Mecl ima i spreman odgovor: takav zahvat je manje neprirodan nego što je – za sada – neuobičajen a istorija pokazuje da bilo koje prihvatanje neke radikalno nove ideje ili tehnologije mora teći sporo zbog urođene ljudske inercije i straha od nepoznatog. Tu negde je i rešenje potencijalnog problema razlike između „apgrejdovane“ i „obične“ dece – samim protokom vremena i pojeftinjenjem tehnologije, stvari se mogu regulisati, što nije paradoksalno rešenje iako je jedna od glavnih prednosti tehnologije i u ubrzavanju, oprečnom inerciji i sporosti. Upravo stoga, jedino dugoročna projekcija pomiruje oba pola ljudske prirode: sklonost ka „veštačkoj“ ali neizbežnoj akceleraciji i artificijelnom poboljšavanju uslova te onu ka polaganom ritmu, inertnom ali dragom, jer poznatom. Uostalom, ako se zahvaljujući genetskom inženjeringu broj bolesnih radikalno smanji, to može voditi samo ogromnoj uštedi za zdravstvo, koje bi onda moglo da ta sredstva u većoj meri distribuira ka onima kojima pomoć bude još potrebna.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.