Laguna - Bukmarker - Ne igraj se Boga: Frankenštajn ili Moderni Prometej, još modernija adaptacija [video] - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Ne igraj se Boga: Frankenštajn ili Moderni Prometej, još modernija adaptacija [video]

Giljermo del Toro, majstor savremene gotike, ove godine ekranizovao je romanFrankenštajn ili Moderni PrometejMeri Šeli. Iako je uneo dosta izmena u odnosu na knjigu, moglo bi se reći da je ovo jedna od najverodostojnijih adaptacija romana za koji se veruje da je prvo delo naučne fantastike.



Za razliku od, na primer, filma iz 1931. godine, koji čudovište prikazuje kao sablasnu anomaliju sa metalnim šrafovima i četvrtastom lobanjom, Del Torova interpretacija se fokusira na tragičnu sudbinu stvorenja čiji užas ne počiva u fizičkom izgledu. Njegovo lice oslikava bol, jer ono nije karikatura, već biće bačeno u svet koji ga nikada neće prihvatiti. Čudovište, koje je Meri Šeli kreirala, opasnije je i nasilnije i ne ubija samo iz samoodbrane, kao što to radi u novom filmu, ali napada isključivo kako bi se osvetilo svom tvorcu Viktoru. U knjizi je ono daleko zastrašujuće i mračnije, ali meksički reditelj ga je prikazao kao neshvaćeno, napušteno stvorenje koje čezne za toplinom i ljudskom bliskosti. Dao mu je emotivnu dubinu koju nije imao u dosadašnjim ekranizacijama: ono je inteligentno, ranjivo i svesno svoje odbačenosti. Naglašava pitanje koje je Meri Šeli postavila: da li tvorac ima odgovornost prema onome što je stvorio i do koje granice sme da ide? I naravno, ko je zapravo čudovište?

Del Torovo stvorenje u gledaocu budi saosećanje, dok je u knjizi njegova ličnost složenija i dvosmislena, što daje dodatnu kompleksnost i snagu romanu. Ono u početku jeste nevino biće bez znanja ali, kako radnja teče, postaje ubica i sposoban za osvetu, terajući čitaoca da stranu za stranom preispituje sivu zonu između dobra i zla.

Viktor Frankenštajn umire i na kraju knjige i na kraju filma, ali Del Toro bira da i Viktoru i stvorenju podari završetak obojen empatijom i oproštajem. Viktor je duboko svestan svoje greške i kaje se zbog nepravde koju je počinio, ne kao naučnik, već kao otac. S druge strane, u knjizi on oseća krivicu, ali ni u jednom trenutku u potpunosti iskreno. Do samog kraja će tvrditi da stvorenje treba uništiti, a u filmu shvata da čudovište nikada i nije bilo čudovište, već biće koje nije tražilo da se rodi, ali koje sada ipak zaslužuje svoje mesto pod nebeskom kapom. Biće koje će, nažalost, ostati usamljeno zbog ljudske oholosti i želje da se ovlada životom.



Meri Šeli je, izgleda, napokon dobila tumačenje svojih likova koje zaslužuje, iako je na kraju ipak mogao da stoji njen, a ne Bajronov citat (upitno je koliko bi ona sama bila zbog toga srećna).

Giljermo del Toro je 2025. godine oživeo sve ono o čemu je Meri Šeli pisala 1818. godine: čudovišta žive među nama, samo nam na prvi pogled ne deluju uvek tako.
 
Autor: Maša Medić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.