Pesnik i perverznjak, sredovečni Hambert Hambert postaje opsednut dvanaestogodišnjom Lolom i nastoji da je poseduje – prvo telesno, a zatim umetnički – kako bi zauvek dao „trajan oblik opasnoj magiji nimfica“. Da li je zaljubljen ili lud? Napaćena duša ili monstrum?
Kada je „
Lolita“ objavljena 1955. godine, postala je odmah predmet žestokih polemika zbog slobode i sofisticiranosti kojima je pisac
Vladimir Nabokov oslikao neobične erotske sklonosti svog junaka. Ali ovo mudro, ironično i elegantno remek-delo ne duguje svoj status klasika kontroverzi koju je izazvala tema, već načinu na koji je pisac upotrebio taj materijal da ispriča ljubavnu priču koja šokira svojom lepotom i nežnošću. „Lolita“ je istovremeno i priča o izrazito civilizovanom Evropljaninu koji se sudara s veselim varvarstvom posleratne Amerike – ali najviše od svega, to je meditacija o ljubavi: ljubavi kao sablazni i halucinaciji, ludilu i preobražaju.
„’Lolita’ mi je posebno draga. To mi je bila najteža knjiga – knjiga koja se bavila temom toliko dalekom, toliko udaljenom od mog ličnog emotivnog života da mi je pričinjavalo posebno zadovoljstvo da upotrebim svoj stvaralački dar kako bih je oživeo“, napisao je svojevremeno o svom romanu Vladimir Nabokov.
Preneta na filmsko platno u režiji Stenlija Kjubrika 1962. i ponovo 1997. u režiji Adrijana Lajna, „Lolita“ nije izgubila ništa od svoje moći da šokira i fascinira.
Roman možete pronaći od srede 22. oktobra u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs i na sajtu laguna.rs.