Laguna - Bukmarker - Kritika knjige „Majčina ruka“ Igora Marojevića u slovenačkom listu „Dnevnik“ - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Kritika knjige „Majčina ruka“ Igora Marojevića u slovenačkom listu „Dnevnik“

Prećutana i marginalizovana istorija
 
U okviru festivala „Fabula“, na slovenačkom jeziku objavljena je „Majčina ruka“ srpskog pisca Igora Marojevića, roman koji je u Srbiji, između ostalog, izazvao brojne negativne, ideološki obojene reakcije. Autor ga je osmislio kao treći deo petoknjižja „Etnofikcija“ (takođe je začetnik istoimene poetike), u kojem namerava da problematizuje tri evropska naroda; Srbe (a tu negde su, kako kaže, uvek negde i Hrvati i Crnogorci), Nemce i Špance, koji su po njegovom mišljenju u dvadesetom veku bili izolovani zaradi etnocentrizma. Prva dva romana su „Žega“ (2004) i „Šnit“ (2007), dok je u nastajanju četvrti, „španski“ deo.

I dok su u „Šnitu“ Nemci predstavljeni u svojstvu agresora a Srbi kao žrtve, u „Majčinoj ruci“ je obrnuto. Pretežno autobiografski roman tematizuje prećutani deo novije srpske istorije, ubijanje i progon podunavskih Nemaca u Vojvodini u razdoblju od 1944. do 1948. godine. Nemci u Vojvodini su do početka Drugog svetskog rata činili najbrojniju manjinu u nekadašnjoj Jugoslaviji. Posle rata su mahom nasilno iseljeni i, diktatom državnog dekreta i vladinog eksperimenta urbanizovanja sveta poteklog iz ruralnih područja, u švapske kuće naseljeno je domaće ruralno stanovništvo.

Nakon uvodnog zemljotresa u Perastu, idiličnom mestu u bokokotorskom zalivu, radnja počinje da se odvija u Vrbasu u Vojvodini, autorovom rodnom gradu. Šestnaestogodišnji narator koji pripoveda iz prvog lica seli se tamo kod svoje tetke Bonje dok će majka Anka zaradi posla biti odsutna i nedostajati. S druge strane, snažno je prisustvo pokojnog oca koji je, u više navrata, bio nasilan spram sina, u čijim očima se njegove konture, nakon dugotrajne negativne slike, prema kraju romana postepeno omekšavaju. Nakon uobičajenih adolescentnih potreba, dečak uskoro preko sebe prevlači senku istorije pošto ga previše zanima odakle im tako velika kuća. Saznanjem da je posredi nekadašnje skladište a da nameštaj predstavlja njegove neopljačkane ostatke i da su u kući pre toga živeli Nemci, samo produbljuje dečakovu radoznalost. U međuvremenu se zaljubljuje u školsku drugaricu Hertu – koja poboljšava njegovo znanje nemačkog jezika – i  dugo boravi u bolnici zbog plućnog apscesa, bolesti koja po tvrdnji pulmologa “preko sinusa, to jest polipoze, daju razne mentalne moći”, koje u delirijumu traganja za identitetom otkriva sam dok ne upozna Hertinu stariju polusestru Sonju. Identitet obeju za njega je nepoznanica koja ga jednako obuzima kao i poreklo kuće u kojoj živi.

Realistička pozadina i spisateljska maštovitost sjedinjuju obe te priče u saznanje da je kuća nekada bila u vlasništvu porodice obeju polusestara, koja je u njoj živela pre rata posle kojeg im je oduzeta. Priča se upotpunjuje posebnim poglavljem kojim se predstavlja žalosna sudbina Sonjine majke i njihova zatočenost u fabrici svile, preuređenoj u jedan od sedamdesetak koncentracionih logora i mučilišta nemačkih civila, koji su od 1944. godine nastali u Vojvodini. Ishod politički nekorektnog istraživanja koje realistički zasnovani, tečno čitljivi roman približava kriminalističkom žanru i kojem autor spretno dodaje epizode višestruke krađe slika i revolvera kao i misteriozno zaključanih ostave i podruma koje do kraja romana vešto razotkriva, jeste u tome što se odgovor na pitanje da li  ljubav može da izdrži krvavu teži prošlosti, nudi sam po sebi.

Izvor: “Dnevnik”, Ljubljana
Autor: Jasna Lasja


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.