Laguna - Bukmarker - „Kolumbo nije prvi otkrio Ameriku!“ - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

„Kolumbo nije prvi otkrio Ameriku!“

Ukoliko još uvek verujete da je Ameriku „otkrio“ Kristifor Kolumbo, pronađite neku od knjiga Gavina Menziza, od kojih je najnovija „Iščezlo carstvo Atlantide“ nedavno objavljena u Srbiji.



Gavin Menziz boravio je u Srbiji više puta. Tačnije pet i to tokom šezedesetih i s početka sedamdesetih godina prošlog veka.

„U to vreme radio sam kao pomorac, plovio po severnim morima. Sve su to bili sivi pejzaži, okruženja gde se spajaju istovetno nebo i more. Zato sam tokom odmora uvek dolazio u Srbiju sa ženom, jer su nas oduševljavali šarenoliki predeli, različiti ljudi. Polovili smo od Đerdapske klisure, obilazili tvrđave Smedereva i Beograda, sve do Petrovaradina“, priča Menziz u razgovoru za B92.

Ovoga puta njegova poseta ima sasvim drugačiji povod. U Beograd je ponovo došao 18. februara, ali ne kao turista već kao autor bestseler knjige „Iščezlo carstvo Atlantide“ koju je ove zime objavila izdavačka kuća „Laguna“. Kako nam je otkrio, njegova poseta još je značajnija jer je došao do neverovatnog podatka.

„Upravo sam otrkio da je pre nekoliko vekova iznad Pančeva zabeležena neverovatna pojava. Tamnošnji stanovnici jednog dana videli su dva Sunca na nebu, što je ozvaničeno i dokumentovano“, oduševljeno priča Menziz objašnjavajući zašto ga je zadivio ovaj podatak.

„Opisujući Atlantidu, Platon je vrlo precizno opisao kosmički događaj koji je zbrisao tu neverovatnu civilizaciju, baš u trenutku kada su se na nebu pojavila dva Sunca. Takva pojava, verujem, dešava se zbog ekplodiranja Supernove.“

Baš o Atlantidi i njenim izvanrednim dostignućima govori Menzizova nova knjiga koja je izazvala brojne komentare u stručnoj javnosti širom sveta. Osim toga, „Iščezlo carstvo Atlantide“ osvojilo je i mnoge čitaoce pa je knjiga proglašena bestselerom u SAD i Australiji.

Nakon objavljivanja knjiga „1421: Godina kad je Kina otkrila svet“ i „1434: Godina kad je veličanstvena kineska flota doplovila do Italije i pokrenula renesansu“, ovaj bivši pomorac izazvao je pravu buru svojim tvrdnjama da je Kina pre Evrope kročila na američko tlo. Međutim, sada predstavlja nove, još neverovatnije podatke do kojih je došao na neverovatan način.

„Pre četiri godine sa suprugom sam letovao na Kritu. Tokom jedne od turističkih šetnji obišli smo prelepu palatu u Festu. Malo narcisoidan kakav jesam, hteo sam da izazovem vodiča i pitao sam ga kako može da mi dokaže da je palata nastala pre četiri hiljade godina. I on je imao sasvim jednostavan odgovor koji me je zaintrigirao“, kaže Menziz.

Rečeno mu je da postoje dokazi o tome kako su tadašni stanovnici palate nosili egipatskim faraonima darove, te da podaci o tome postoje i u čuvenim grobnicama u Egiptu.

„Morao sam da odem tamo i proverim to, jer su faraonske grobnice prilično pouzdane kada je u pitanju vremensko određivanje. Tamo sam otkrio crteže koji zaista govore da su sa Krita flote često donosile darove u Egipat. Shvatio sam da nisu u pitanju pojedinačni 'izleti' već da je tadašnja civilizacija imala razvijen pomorski sistem. Vratio sam se na Krit i našao u tamnošnjim muzejima još dokaza te sam odlučio da organizujem istraživanje koje je evo sada sažeto u ovoj knjizi.“

Put ga je dalje odveo na ostrvo Santorini, gde je nastavio istraživanje minojske civilizacije za koju veruje da je poslužila Platonu za mit o Atlantidi. Tu je prisustvovao iskopavanju palate jednog pomorca, zatrpane nakon čuvene vulkanske erupcije koja je razorila ostrvo.

„Zidovi palate bili su prekriveni slikama brodova sa tačnim detaljima o prekookeanskim plovidbama. Saznao sam da su olupine tri od dvanaest brodova sačuvane u Turskoj, blizu Bodruma. Kada sam video koliki su ti brodovi, nisam mogao da verujem. Još neverovatnija otkrića čekala su me kada sam saznao šta njima prevozilo i odakle!“

Pri izgradnji brodova upotrebljivan je bakar, ne bi li se teret zaštitio od vode i termita. I kada bi potonuli takvi brodovi, njihov tovar ostao bi sačuvan, objašnjava Menziz. Zahvaljujući tome otkrio je da su brodovi u središte Mediterana donosili kljove slonova iz Indije, kosti afričkih nilskih konja, plavo staklo iz Egipta, zlato iz današnjeg Izraela, čak i čuveni baltički ćilibar. Međutim, jedna vrsta tereta posebno ga je zaintrigirala.

„Ti brodovi nosili su čak i do petnaest tona bakra! I to bakra za koje tamnošnji metalurzi nisu znali odakle potiče. Kontaktirao sam zato svoje prijatelje iz celog sveta i otkrio da je u pitanju legura koja sadrži čak 99,99 posto čistog bakra i da se to može iskopati jedino u okolini Velikih jezera na granici SAD i Kanade“, ubrzano dodaje ovaj vremešni avanturista.



Pomisao da su možda baš Atlantiđani prvi zakoračili na američko tlo u početku mu je bila zastrašujuća jer je donekle negirala teorije o kojima je pisao u prvim knjigama. Ipak...

„Kinezi jesu mapirali svet pre Kolumba, uključujući i Ameriku, to je sigurno. Ali shvatio sam da ova knjiga ide mnogo dalje iza kineskih postignuća i prepustio sam se plovidbi.“

Nakon brojnih istraživanja koje opisuje u knjizi, dodatna potvrda stigla je nakon poređenja genetskih materijala ljudi koji danas naseljavaju okolinu pomenutih jezera i istočni deo Mediterana.

„Ispostavilo se da su u pitanju iste haplogrupe, što jasno ukazuje na zajedničko poreklo, koje najverovantije vodi od Atlantiđana, odnosno Minojaca!“

Baš kao i u slučaju prethodnih knjiga, i „Iščezlo carstvo Atlantide“ ovakvim tezama otvorilo je debatu u naučnom svetu. Mnogi su Menziza pokušali da diskredituju činjenicom da je sa petnaest godina napustio školu da bi sa ocem obilazio svet kao pomorac, te da njegove teze još uvek nisu potvrđene. Na sve to on odgovara:

„Oštro su me kritikovali i posle prve dve knjige, ali većina čitalaca je ipak prihvatila teoriju da su Kinezi pre Kolumba stigli do Amerike. Tada smo razvili i moj zvanični sajt jer želimo da budemo u kontaktu sa svima, ne bismo li otkrili šta se dešavalo u našoj prošlosti.“

Za kraj navodi da je Platon bio u pravu kada je potvrdio da se civilizacije smenjuju, bivajući uništene kosmičkim događanjima. Tako je, kaže, i čuvena Atlantida nestala za čas pod vulkanskom erupcijom izazvanom događanjima u vasioni:

„Brzo bih odbacio ovu teoriju da nije Platona. On je sve tako precizno opisao, sve što se kasnije i potvrdilo. On dva sunca na nebu opisuje kao dokaz velike kosmičke katastrofe, koje su često zbrisale mnoge civilizacije. Zato moram što pre da se vratim u Pančevo ne bih li sakupio što više novih informacija. A i lepo je vratiti se u Srbiju, barem zbog ljudi koji su divni.“

Izvor: www.b92.net


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.