Laguna - Bukmarker - „Knjiga o prijateljstvu“: O neponovljivosti ličnog iskustva - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Knjiga o prijateljstvu“: O neponovljivosti ličnog iskustva

Gospodin Vatreni i gospodin Ništarija pišu u četiri ruke „Knjigu o prijateljstvu“. Ovo je njihova treća zajednička knjiga, a nadimci kriju srpske sinonime ličnih imena autora – Žarka Radakovića i Skota Abota.

Jedna od ključnih Radakovićevih umetničkih opsesija je povezivanje sa blizanačkim dušama, umetnicima sličnih poetika i stavova čije će delo u sadejstvu sa njegovim činiti celinu stvarajući međusobne mostove između sličnih interesovanja, ukusa i poetika izvan jezičkih barijera. Neki od njih su pisci poput Albaharija, Miodraga Vukovića i Petera Handkea, drugi su umetnici poput Ere Milivojevića, Julija Knifera i Nine Pops. Sa Albaharijem je Radaković već napisao dve knjige o strastima koje povezuju njihovo prijateljstvo – o muzici i o fotografiji. A kroz saradnju sa Amerikancem Skotom Abotom, pre ove „Knjige o prijateljstvu“, nastala su još dva naslova pisana u četiri ruke – „Ponavljanja“ i „Vampiri & Razumni rečnik“, kao zalog prijateljstvu dugom četiri decenije još od poznanstva na zajedničkim doktorskim studijama germanistike u Tibingenu. Od tada njih dvojica dele pasiju pisanja knjiga u književnom dvojcu, kao i činjenicu da su obojica prevodioci dela Petera Handkea.

Knjiga je podeljena na četiri nejednaka dela, od koja poslednja dva pripadaju još jednom paru njihovih umetnički srodnih prijatelja – pesniku Aleksu Kaldijeru i slikarki Nini Pops, čiji doprinosi daju alibi celokupnoj zamisli. Prvi deo O prijateljstvu ispisuje Skot Abot, čija je namera da kroz tri poglavlja sačini nekonvencionalnu biografiju Žarka Radakovića. U stilu free jazza Abot sinkopiranom naracijom sa puno distorzije kolažira svoja sećanja na zajednički provedeno vreme, događaje, uvide u umetničke stavove Radakovića, ali i sopstvene uglove posmatranja pojmova koji do kraja ostaju za Abota inspirativni. Odlasci na koncerte, zajedničko slušanje muzike, druženje sa Handkeom, uvođenje čitaoca u fakte Radakovićevog poznanstva i rada sa Erom, Marinom Abramović, Kniferom i drugima, potom upoznavanje sa Srbijom i srpskim piscima, čitanje Žarkovih neprevedenih knjiga na jeziku koji ne razume kao posebni čin zalaženja u mističnu onostranost prijateljstva i umetnosti u isto vreme, sve je to deo biografskog kolaža koji podjednako govori o prijatelju koliko i o samom piscu. Abot prenosi i delove njihove prepiske, prilažući i prepisku Getea i Šilera, nudeći čitaocu da razume i uporedi razmere veza između ličnog i umetničkog.

Drugi deo knjige pripada Žarku Radakoviću i naslovljen je kao Mi. Kroz tri poglavlja Radaković razvija drugačiju strategiju polazeći od pseudodetektivskog i avanturističkog motiva potrage. Isprva, on se susreće sa Abotom u nepoznatom gradu u nadi da će tamo sresti Handkea, zajedničkog prijatelja. Sa pitanja nedostajućeg Handkea ubrzo se prelazi na priču o nestalom Abotu, te su Radakoviću potpuno otvorene sve mogućnosti za književnu mistifikaciju i potragu za autentičnim iskustvom, doživljajem bez naracije, bez konteksta, uz dosledno razbijanje i dekonstrukciju fabule, kao i svakog drugog jedinstva vremena, radnje, likova... Radaković stavlja doživljaj na pijedestal lične poetičke misli, „logika pisanja“ je za njega „prenošenje doživljaja u tekst“, odnosno balansiranje na granici „između života i umetnosti, između neposrednog i artificijelnog doživljaja sveta“. Kao u konceptualnoj umetnosti, kao kod Eliota – vreme sadašnje, prošlo i buduće se nalaze u jednom jedinom, sadašnjem trenutku, u momentu samog događanja i Radaković ne prestaje da traga za načinima kako da ovu neponovljivost prenese u tekst, baš kao što to čine i svi njegovi u ovoj knjizi prisutni umetnički prijatelji.

Ova knjiga je još jedna u nizu dokaza da ideja o neponovljivosti ličnog iskustva i načinima kako da se ono prenese u umetničku formu može biti plodonosna. I da je jedan od mogućih načina kako se ideja širi i ulančava upravo i ovaj – da se iskaže i ovaploti kroz zajedničko umetničko delo.

Autor: Jasmina Vrbavac
Izvor: Kulturni centar, RTS
 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
besplatna isporuka od 5 do 7 septembra 2025 samo preko laguna rs, delfi rs i dicearena rs laguna knjige Besplatna isporuka od 5. do 7. septembra 2025. samo preko laguna.rs, delfi.rs i dicearena.rs
05.09.2025.
Predstojećeg vikenda važiće posebna pogodnost za čitaoce! Od 5. do 7. septembra 2025, poručivanjem putem sajtova delfi.rs, laguna.rs i dicearena.rs, ostvarujete pravo na besplatnu dostavu na te...
više
uz lektiru se raste akcija 2 za 1 na školsku lektiru u izdanju lagune  laguna knjige Uz lektiru se raste! Akcija „2 za 1“ na školsku lektiru u izdanju Lagune!
05.09.2025.
Dragi đaci, roditelji i ljubitelji knjiga, Nova školska godina donosi radost otkrivanja sveta kroz čitanje! Lektira nije obaveza – to je putovanje, igra i prilika da junaci iz knjiga postanu zauvek...
više
ubaci trojku i osvoj popust u susret eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala  laguna knjige Ubaci trojku i osvoj popust: U susret Eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala!
05.09.2025.
U susret Eurobasketu u svim Delfi knjižarama i na sajtovima delfi.rs i laguna.rs, od 25. avgusta do 14. septembra važiće dodatni količinski popust od 15% za kupovinu tri i više artikala! Ne pro...
više
oni su loši momci, zar ne ali da li je to baš tako video  laguna knjige Oni su loši momci, zar ne? Ali da li je to baš tako... [video]
04.09.2025.
Serijal Loši momci australijskog autora Arona Blejbija duhovito preokreće stereotipe o „opasnim“ životinjama i pretvara ih u simpatične (i katastrofalno trapave) borce za pravdu. Pokazuje deci da...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.