Laguna - Bukmarker - Izmaštana istorija: intervju sa Džordžom R.R. Martinom - Knjige o kojima se priča
Sajamski dani od 20. oktobra do 7. novembra.
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Izmaštana istorija: intervju sa Džordžom R.R. Martinom

Džordž R. R. Martin je najpoznatiji po svom remek-delu epske fantastike serijalu „Pesma leda i vatre“, ali njegov rad je uticao na sve podžanrove u okviru fikcije, počev od naučne fantastike, preko misterija do trilera. Razgovarali smo sa Martinom, koji je bio počasni govornik na 13. „Triler Festu“ („ThrillerFest“), održanom na Menhetnu od 10. do 14. jula ove godine, kad mu je uručeno i posebno priznanje Međunarodnog udruženja pisaca trilera (International Thriller Writers) – „Thriller Master“. Otkrio nam je novosti o knjizi koju priprema i još ponešto.

Da li će za nekoga ko nije upoznat sa vašim serijalom „Pesma leda i vatre“ istorija porodice Targerijan koja uskoro treba da bude objavljena pod naslovom „Fire and Blood“ („Vatra i krv“), biti zanimljiva i prijemčiva?

Da, mislim da hoće. U prilog tome mogu da navedem Tomasa B. Kostajna i njegovu istoriju Plantageneta u četiri toma – da li je neophodno znati bilo šta o dinastiji Plantageneta kako biste je čitali? Mislim da nije. Naravno, ukoliko posedujete neko predznanje o njima, verovatno će vam biti lakše, ali svakako postoje početak, sredina i kraj, i to nije teško pratiti, a to sam pokušao da postignem i sa sopstvenom knjigom. Sigurno je od pomoći ako vam je čitanje istorijskog štiva blisko, a naročito čitanje popularnih istorija. A tu je i glas autora koji sam pokušao da stvorim, što mi je takođe bilo zabavno. Meštar Gildejn je jedan vrlo tvrdoglav tip, koji ima mišljenje o svim tim ljudima, što se definitivno pretače u samu priču. Na nekim mestima su njegove predrasude, primedbe i sitničarenje vrlo očigledni, tako da morate biti svesni da je i  to glas jednog od likova, iako čitate istoriju o ličnostima koje su postojale stotinama godina pre njega. Ali upravo to mi je i bilo zabavno. A mislim da će to biti zabavno i čitaocima koji vole takve stvari. Ono što je važno, što uporno ističem, jeste činjenica da ovo nije roman. Smatram da je vrlo zanimljivo i zabavno štivo – mnogima će se svideti, nadam se – ali, ne želim da ljudi kupuju ovu knjigu misleći da će dobiti najnoviji nastavak iz serijala „Pesma leda i vatre“, koji je napisan u potpuno drugačijoj formi od onoga što je suština popularne istorije.

Da li na to gledate kao na nešto nalik Tolkinovim dodatnim delima, poput „Silmariliona“?

Da, upravo tako. Čak sam, pre nego što sam smislio konačan naslov, u šali o tome govorio kao o „GRRMarilionu“.

Izjavili ste da je reč o „izmaštanoj istoriji“. Zbog čega?

Ja sam godinama upotrebljavao termin „lažna istorija“, ali su neki od mojih čitalaca to shvatili kao uvredu. Nije im se dopao taj termin – smatrali su da je to ponižavajuće, i da na taj način omalovažavam sopstveni rad. Koliko god da sam ukrao od stvarne istorije, izbrisao serijske brojeve, prepravio delove i napravio sopstvenu verziju, pronašao inspiraciju, ovo nipošto ne može da zauzme njeno mesto, niti u tome postoji bilo šta stvarno. I zato sam pomislio da je izmaštana istorija dobar način da se to opiše.

Na koji način će vaša pripovetka „Nightflyers“ („Noćni letači“), kao zaokružena priča, biti pretočena u televizijsku seriju?

Nisam u to previše ulazio, ali znam da su napravili neke suštinske promene, naravno. To više nije deo moje zamisli o „The Thousand Worlds“ univerzumu. Radnja se i dalje odvija u svemiru, ali reč je o svemiru u bliskoj budućnosti, u okviru solarnog sistema, i ekipa glumaca je znatno veća. Tako da će se radnja odvijati u drugom pravcu, ali nadam se da će tema ostati nepromenjema, kao i neki od glavnih likova. Sa velikim uzbuđenjem iščekujem da je pogledam.

Da li je stvaranje „Univerzuma hiljade svetova“ (The Thousand Worlds universe“) uticalo na izgradnju svetova u serijalu „Pesma leda i vatre“?

Vrlo malo. Vesteros i svet Leda i vatre su tradicionalni sekundarni univerzumi u Tolkinovom maniru. Oni zahtevaju mnogo detalja, mnogo posvećene pažnje. „The Thousand Worlds“ je više nalik onome što smo nekad, u naučnoj fantastici, nazivali „buduća istorija“. I to je onda manje zahtevno – postoji nekoliko likova za koje se smatra da su legendarne ličnosti iz istorije „The Thousand Worlds“, ali se svi oni ne pojavljuju nužno u pričama. Ti svetovi su toliko udaljeni, razdvojeni i vekovima i svetlosnim godinama, da su imali veoma različit razvoj i imaju vrlo različite civilizacije – prema tome, to nije zahtevalo ni približno toliko intenzivnu interakciju kao „Pesma leda i vatre“. Kada imate 1000 svetova, uvek možete da kažete, recimo, oh, evo jednog sveta koji niko nije spomenuo u prethodnih 47 priča, jer, ima ih hiljadu, a spomenuo sam samo 12. Ostavio sam sebi dosta prostora da se poigram i da uvek mogu da kažem: „ne, to se događa na potpuno drugom kraju univerzuma“.

Šta vas je privuklo da „Vetrovito utočište“ („Windhaven“) pretvorite u strip?

Ja sam stari ljubitelj stripova. Tako sam i počeo. Dok sam bio u osnovnoj, srednjoj školi, čitao sam stripove, a moje prve reči, ikad objavljene, bile su pismo uredniku objavljeno u stripoteci „Fantastična četvorka, br. 20“ („Fantastic Four #20“). Dakle, oduvek volim stripove. Volim taj format, stare superheroje. U suštini, za koju god moju knjigu da kažu da žele da je pretoče u strip, bio bih oduševljen, i mislim da se priča iz „Vetrovitog utočišta“ odlično uklopila u taj format. Smatram da je to sad jedna odlična knjiga, koja i izgleda sjajno.

Na koji način mislite da ste najviše doprineli trileru kao žanru?

Stvarno ne znam. Da budem iskren, sinoć sam sedeo sa nekim piscima i pitao sam ih da mi definišu u čemu je razlika između trilera i misterije. Čitavog života sam čitao romane o kriminalcima i detetkivima i uvek sam smatrao da su to misterije, a ne trileri, ali to su, izgleda, sada dve različite stvari – knjige o Džeku Ričeru su trileri, ali da li su one zaista toliko različite od romana o Spenseru, Roberta B. Parkera, ili od onoga što je Elmor Leonard pisao? Ne znam. Fikcija se sve više deli u žanrove, i vi sad odlazite u knjižare i tamo imate ljubitelje naučne fantastike i ljubitelje misterije, ko god oni bili, i oni uopšte ne izlaze iz svog dela knjižare. Uopšte nisu svesni nekih genijalnih dela koji pripadaju takozvanim drugim žanrovima. Meni se dopada da rušim ove barijere, i voleo bih da svi jednostavno čitaju dobre knjige.

Autor: Leni Piker
Izvor: publishersweekly.com
Prevod: Maja Horvat
Foto: Henry Söderlund - Pre-Hugo Portraiture is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License / Wikimedia commons


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
sajam knjiga još samo u nedelju laguna knjige Sajam knjiga još samo u nedelju
31.10.2025.
Priliku da posetite štandove Lagune i Defli knjižara u halama 1 i 4 imate još samo u nedelju!   Ne propustite popuste i sjajne akcije!   Svi naslovi Lagune na Sajmu knjiga u halama 1...
više
veliki broj pisaca na štandu lagune na sajmu knjiga u hali 1 laguna knjige Veliki broj pisaca na štandu Lagune na Sajmu knjiga u Hali 1
31.10.2025.
Tradicionalno, štand Lagune u Hali 1 biće mesto susreta pisaca i čitalaca. Tokom trajanja Sajma knjiga, brojni domaći i strani autori potpisivaće svoje knjige. Pogledajte raspored potpisivan...
više
sajamski dani stižu i kod vas od 20 oktobra do 7 novembra 2025  laguna knjige Sajamski dani stižu i kod vas od 20. oktobra do 7. novembra 2025!
31.10.2025.
Spremite spiskove jer oktobar donosi novu radost čitanja! Sajamski dani će se održati od 20. oktobra do 7. novembra u svim Delfi knjižarama i Laguninim klubovima čitalaca u Srbiji i regionu, ka...
više
o granicama, diktatu savršenosti, samopouzdanju i autentičnosti na druženju sa dr alijem fenikom, autorom knjige crvene zastavice, zelene zastavice , u knjižari delfi skc laguna knjige O granicama, diktatu savršenosti, samopouzdanju i autentičnosti na druženju sa dr Alijem Fenikom, autorom knjige „Crvene zastavice, zelene zastavice“, u knjižari Delfi SKC
31.10.2025.
Ekskluzivni gost Sajma knjiga, psiholog dr Ali Fenik, autor knjige „Crvene zastavice, zelene zastavice“, družio se sa brojnim čitaocima u knjižari Delfi SKC. U prijatnoj atmosferi dr Ali Fenik, na dru...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.