Laguna - Bukmarker - Intervju sa Volterom Ajzaksonom: Ajnštajn protiv Leonarda protiv Stiva Džobsa - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Intervju sa Volterom Ajzaksonom: Ajnštajn protiv Leonarda protiv Stiva Džobsa

Nedavno smo imali priliku da proćaskamo sa Volterom Ajzaksonom o njegovom radu. Ajzakson je autor najpoznatije biografije o Stivu Džobsu, a 2007. godine je objavio knjigu „Ajnštajn – Njegov život i univerzum“. Deset godina kasnije, 2017. godine, Nacionalna geografija je počela da emituje TV seriju „Genije“ koristeći Ajzaksonovu biografiju.

Istraživački nastrojen, poput Alberta Ajnštajna i Stiva Džobsa, Ajzakson je stekao jedinstven uvid u život i rad ovih genijalaca. Ajzaksonov najnovi projekat se bavi još jednim genijem – Leonardom da Vinčijem. Pitali smo Ajzaksona koliko se njegova saradnja sa Nacionalnom geografijom na seriji „Genije“, razlikuje od njegovog rada na filmovima o Stivu Džobsu.

Ajzakson: Mislim da je serija o Ajnštajnu prelepo napisana. Neki aspekti njegovog života su predstavljeni dramatičnije od drugih, ali se ne razlikuje previše od moje knjige – čime sam jako polaskan. U stvarnju filmova o Stivu Džobsu nisam imao mnogo udela. Scenario koji je Eron Sorkin napisao ima mnogo ličniju notu u odnosu na biografije koje Nacionalna geografija snima.

U knjizi sam pokušao da učinim Ajnštajnov život i nauku pristupačnim običnom čitaocu. TV serija je to postigla, i verujem da bi to moglo podjednako kvalitetno da se uradi na filmu.

Kako biste uporedili Ajnštajnov život i rad sa Džobsovim?

Uskoro će biti objavljena i moja biografija o Leonardu da Vinčiju. On je tip genija koji se nazire u Ajnštajnu i Džobsu, zbog čega sam i rešio da pišem o njemu.

Sva trojica su bili u stanju da povežu lepotu umetnosti sa čudima nauke, i sva trojica su živela u vremenima kada se tehnološki napredak ukrštao sa razvojem humanizma. Povrh toga – sva trojica su imali buntovne, vesele ličnosti koje su bile u stalnom sukobu sa ustaljenim načinom razmišljanja. Sva trojica su bili ekscentrici, i uživali su u tome.

Po vašem mišljenju, zbog čega se Džobs u svojoj karijeri okrenuo konzumerizmu, dok su se Da Vinči i Ajnštajn posvetili nauci i umetnosti?

Stiv Džobs je imao poslovni instinkt koji mu je omogućio da efikasno istakne lepotu kroz tehnologiju. Mislim da mu novac nije bio glavni motiv, a „Apple“ je stvorio tako dobre uređaje da je postao milijarder. Leonarda da Vinčija i Ajnštajna uopšte nije zanimao komercijalni uspeh.

Zapravo, Leonardo da Vinči nije dovršio veliki broj slika koje su mu bile poručene. Doneo je odluku – kao sa Mona Lizom – da bi radije radio na delu do savršenstva nego što bi ga prodao.

Da li bi Ajnštajn ili Džobs ostavili podjednako jak uticaj na društvo da su bili rođeni u drugom dobu?

Ajnštajn je rođen – kao što se ističe u seriji Nacionalne geografije – u pravom trenutku, kada je većina naučnika mislila da je odgovoreno na većinu bitnih pitanja u fizici. Ajnštajn je shvatio da postoji veliki problem koji se ticao brzine svetlosti i činjenice da svetlost istovremeno može biti i čestica i talas.

Da nije bilo njega, prošlo bi dosta vremena pre nego što bi neko drugi osmislio generalnu teoriju relativiteta. Činjenica da je bio Jevrej koji je živeo i radio u Nemačkoj u trenutku kada je antisemantizam bio u usponu, čini njegovu životu priču mnogo interesantnijom.

Stiv Džobs je stvorio uređaje koji su bili toliko ispred našeg vremena, da nismo ni znali da su nam potrebni. Omogućio nam je da nosimo 1000 pesama u džepu. Stvorio je pametne telefone čiji pun potencijal još nije otkriven. Pomogao je u evoluciji velikog broja industrija, između ostalih, maloprodajne, muzičke, izdavačke. On je najostvareniji genije digitalne konzumerske ere, baš kao što je Ajnštajn najveći genije teorijske fizike savremenog doba.

Autor: Kris Barns
Izvor: slashgear.com  
Prevod: Aleksandar Mandić
Foto: David Shankbone


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.