Laguna - Bukmarker - Fantastika nije „samo fantastika“ - Knjige o kojima se priča
Sajamski dani od 20. oktobra do 7. novembra.
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Fantastika nije „samo fantastika“

Iako svaki književni žanr predstavlja skup dela koja povezuju zajedničke odlike, ni za jedan od njih se ne može reći da je sasvim homogena celina. Ovo, naravno, važi i za fantastiku. Razgovarate li sa nekim o omiljenim predstavnicima ove, danas izuzetno popularne, vrste književnosti, može se dogoditi da vi i vaš sagovornik, iako ste ljubitelji istog žanra, imate na umu dve sasvim različite stvari.



Zato ne bi bilo loše reći nekoliko reči o fantastici i njenim podžanrovima.

Vikipedija nudi objašnjenje fantastike koje kaže da ovaj žanr u prvi plan stavlja natprirodne pojave, magiju i elemente karakteristične za svet bajki. Često se služi motivima koji vode poreklo iz mitološkog i folklornog nasleđa. Služi se likovima (patuljci, čarobnjaci i sl.) iz predanja, ali uvodi i bića koja su plod mašte autora. Radnja je najčešće smeštena u izmišljenu stvarnost, koja se u velikoj meri razlikuje od našeg sveta. Izmišljeni likovi i događaji se u svetu književne fantastike smatraju realnim.
Ovome bi trebalo dodati da postoje i primeri romana u kojima natprirodni događaji, magija i elementi bajke ne igraju centralnu ulogu, a koji ipak pripadaju žanru fantastike. U književnosti, kao i u  filmu i muzici, nije uvek lako iscrtati jasne granice, jer uvek ima umetnika koji se „osećaju kao kod kuće“ u više različitih žanrova.
Podžanrovi fantastike:

Visoka fantastika

Pod visokom fantastikom podrazumevaju se dela klasične fantastike čija se radnja odvija u fiktivnom ambijentu inspirisanom istorijom srednjeg veka. Za funkcionisanje ovog sveta i njegovo razumevanje neophodno je prisustvo magije i raznih mitskih stvorenja. Reč je o izuzetno složenim pričama epskih razmera, namenjenim iskusnim čitaocima fantastike. Primeri: „Gospodar prstenova“ Dž. R. R. Tolkina, serijal „Sećanje, jad i trn“ Tada Vilijamsa, serijal „Pesma leda i vatre“ Dž. R. R. Martina.

Niska fantastika / Herojska fantastika / Mač i magija

U pokušaju da se pronađe ime koje bi istovremeno sadržalo i opis ovog podžanra, ponuđeno je više različitih opcija. Možda ga ipak najbolje opisuje naziv „herojska fantastika“. U centru zbivanja ove vrste knjiga uvek se nalazi junak (ili junakinja), koji prkosi svim izazovima. U prošlosti su ovi likovi izgledom i karakterom uvek podsećali na uobičajene predstave heroja iz predanja, ali u novije vreme protagonisti herojske fantastike postaju znatno kompleksnije ličnosti, a ponekad nose i odlike antiheroja. Primeri: „Trilogija o tamnom vilenjaku“ R. A. Salvatorea, „Konan“ Roberta E. Hauarda.

Istorijska fantastika

Postoje knjige koje stvarne istorijske događaje izmeštaju u svet koji obiluje magijom i natprirodnim fenomenima. One pripadaju podžanru istorijske fantastike. Primeri: „Džonatan Strejndž i gospodin Norel“ Suzane Klark, „Tuđinka“ Dajane Gabaldon, „Magle Avalona“ Merion Cimer Bredli.

Mračna fantastika

Za ovaj podžanr fantastike karakteristični su elementi horora. U svetu u kome se odvija radnja deluju mračne i zlokobne sile, a autori u pripovedanju često posežu i za erotskim elementima. Primeri: „Mračna kula“ Stivena Kinga, serijal „Crni dragulji“ En Bišop, serijal „Veštac“ Volfganga Holbajna.

Urbana fantastika

Urbana fantastika ima jasnu vezu sa stvarnošću, ali je obogaćena elementima fantastike. Radnja je smeštena u stvarni svet u kome se, doduše, primenjuje magija, pojavljuju vampiri i druga fantastična bića. Za razliku od romantične fantastike, ljubavne veze u ovim romanima ne igraju zapaženu ulogu. Primeri: „Intervju sa vampirom“ En Rajs, serijal „Lovac na demone“ Mardžori Lu, serijal Hari Poter Dž. K. Rouling.

Romani o putovanju kroz vreme

Romani koji govore o putovanju kroz vreme čine jednu od slabije razvijenih grana fantastike. U njima protagonista u svet piščeve mašte dospeva pomoću različitih artefakata, portala i sl. Primer: „Tuđinka“ Dajane Gabaldon.

Romantična fantastika

U engleskom jeziku za ovaj podžanr ustalio se naziv „romantasy“. On predstavlja spoj radnje klasičnih ljubavnih romana i sveta fantastike. U prvom planu ovih knjiga uvek je romansa koja se razvija između glavnih junaka. Primer: romani novozelandske autorke Nalini Sing.

Autorske (umetničke) bajke

Reč je o romanima sa klasičnim obeležjima folklora, često modernizovanim bajkama. Primeri: „Beskrajna priča“ Mihaela Endea, „Alisa u zemlji čuda“ Luisa Kerola.

Romani o životinjama

U svetu fantastike glavni junaci mogu biti i životinje. Primer: „Brežuljak Voteršip“ Ričarda Adamsa.

Naučna fantazija

U ovom podžanru mešaju se svetovi klasične i naučne fantastike. Jedna od varijanti ovog podžanra je „stimpank“, koji ne predstavlja modernu „naučnu fantastiku laserskih topova“ već „naučnu fantastiku parnih mašina“ inkorporiranu u roman fantastičnog žanra. Primeri: serijal Otherland Tada Vilijamsa, serijal Darkover Merion Cimer Bredli.

Humoristička fantastika

U ovu kategoriju spadaju predstavnici žanra fantastike duhovitog karaktera. Klasični elementi fantastike i sveta bajki predstavljeni su sredstvima parodije ili ironije. Primer: serijal Disksvet Terija Pračeta.

„All Age“ fantastika

Reč je o literaturi namenjenoj čitaocima svih uzrasta (eng. All Age). Radi se zapravo o knjigama koje su pisane za mlađu publiku, ali su vremenom stekle popularnost i kod velikog broja starijih čitalaca. Obično imaju mlađe protagoniste. Mnoge od njih se mogu svrstati u više različitih žanrova. Primeri: serijal Hari Poter Dž. K. Rouling, „Beskrajna priča“ Mihaela Endea, serijal Artemis Faul Oina Kolfera.

Nadamo se da će vam ova kratka objašnjenja biti od koristi u nekoj narednoj diskusiji o žanru fantastike.
 
Izvor: wasliestdu.de
Prevela: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

ne propustite sajamske dane u knjižarama do 7 novembra laguna knjige Ne propustite Sajamske dane u knjižarama do 7. novembra
05.11.2025.
Sajam knjiga se završio, ali sajamski dani još traju u svim Delfi knjižarama i Laguninim klubovima čitalaca u Srbiji i regionu na više od 60 lokacija, kao i na sajtovima laguna.rs, delfi.rs i dicearen...
više
stefan tićmi družiće se sa čitaocima u delfi knjižari isidora sekulić četvrtak, 6 novembar u 16 sati laguna knjige Stefan Tićmi družiće se sa čitaocima u Delfi knjižari „Isidora Sekulić“ – četvrtak, 6. novembar u 16 sati
05.11.2025.
U četvrtak 6. novembra gost Delfi knjižare „Isidora Sekulić“ u Pančevu od 16.00 biće Stefan Tićmi, koji je napisao dirljivu, duhovitu i uzbudljivu knjigu „Tata kaže gambit“ i na prazna polja postavio ...
više
novi broj nedeljnika u knjižarama delfi laguna knjige Novi broj Nedeljnika u knjižarama Delfi
05.11.2025.
Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda...
više
iz prve ruke kako je svet stvorio zapad razotkrivanje mita laguna knjige Iz prve ruke: „Kako je svet stvorio Zapad“ – razotkrivanje mita
04.11.2025.
Urednik Srđan Krstić preporučuje knjigu „Kako je svet stvorio Zapad“ Džozefine Kvin, koja preispituje tradicionalne poglede na prošlost i pruža novi narativ prateći milenijume globalnih susreta i...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.