Laguna - Bukmarker - „Deca rasizmom imitiraju odrasle“ - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

„Deca rasizmom imitiraju odrasle“

Novi učenik“, roman bestseler spisateljice Trejsi Ševalije je zapravo ponovo ispričan Šekspirov „Otelo“. 

Ševalije je preraspodelila uloge da naglasi neobična iskušenja našeg doba. Podmukle manipulacije iz „Otela“ glatko je prenela u školsko dvorište puno mladalačkih strasti, a Jagove spletke izazivaju nekakvo mračno zadovoljstvo. 

Kada je pošao u četvrtu novu školu u poslednjih šest godina, sin diplomate Osei Kokote znao je da mu treba saveznik kako bi preživeo prvi dan. Imao je sreće da se zbliži sa Di, najomiljenijom devojčicom u školi. No, jedan učenik ne može da podnese procvat te veze: Ijan odlučuje da razori prijateljstvo između crnog dečaka i zlatne devojčice. Poslije tog dana škola i njeni ključni igrači - i učitelji i učenici - više neće biti isti. Tragedija „Otelo“ prenesena je u vašingtonsko školsko dvorište sedamdesetih godina XX veka u kom se učenici zaljubljuju i odljubljuju do ručka i ponašaju se nehajno rasistički, po ugledu na roditelje i učitelje. 

Četvoro jedanaestogodišnjaka - Osei, Di, Ijan i njegova devojka Mimi - donose snažnu dramu o prijateljstvima razorenim ljubomorom, nasilništvom i izdajstvom, koja će vam uzburkati dušu i um. Ovu knjigu nedavno je objavila Laguna u prevodu Nenada Dropulića.   

Trejsi Ševalije je rođena 1962. u Vašingtonu gde je provela detinjstvo. Studirala je na Oberlin koledžu u Ohaju. Godine 1984. preselila se u Englesku gde je radila nekoliko godina kao urednik leksikografskih izdanja. 1993. godine napušta taj posao i započinje dvogodišnji kurs kreativnog pisanja na univerzitetu Ist Anglia. Karijeru je počela knjigom „Devičanski plavo“ ali se proslavila romanom „Devojka sa bisernom minđušom“ zasnovanom na priči o nastanku čuvene Vermerove slike. Autorka je i romana „Pali anđeli“, „Dama i jednorog“, „Posljednji begunac“, „Izuzetna stvorenja“, „Plodovi na vetru“, „Plameni sjaj“. Trejsi Ševalije sa suprugom i sinom živi u Londonu, odakle je i govorila za ART Vijesti.

Možete li nam objasniti vezu vaše knjige „Novi učenik“ i Šekspirovog „Otela“?

Kada su mi iz Projekta Šekspir zatražili da izaberem Šekspirovu dramu i napišem roman inspirisan njome, odmah me je privukao „Otelo“, koji je klasična priča o tome kako je biti „autsajder“. I ja sam autsajder takođe, tako što sam Amerikanka u Britaniji, mada, naravno, ja sam u mnogo lakšem vremenu nego Otelo! Takođe osećam da se 400 godina pošto je Šekspir napisao „Otela“, društvo još uvek bori sa rasizmom. Želela sam da istražim priču u novom okruženju.

Zašto ste radnju ove knjige stavili u školu, među đake i Jagove intrige smestili unutar školskog igrališta?

Razmišljajući o tome gde bih mogla smestiti radnju priče, shvatila sam da je škola zatvoreno društvo u kome je razlika često veliki problem. Odrasla sam u Vašingtonu i išla sam u školu u koju su uglavnom išli crni učenici, tako da sam imala malo iskustva o tome kako izgleda funkcionisati u zajednici gde se boja vaše kože razlikuje od većine. Deca mogu biti teška za autsajdere, a što sam više razmišljala o tome, više sam znala da se Otelova priča odlično uklapa u školsko dvorište. 

Ima li u vašoj knjizi kao kod Šekspira ljubomore, rasizma, osvete, ljubavi, izdaje, malih uvreda? Da li ove emocije pokreću vaše junake?

O da, svega ima tu. Deca mogu imati samo 11 godina, ali osećaju stvari isto kao i odrasli. Oni su sumnjičavi prema strancima, ljubomorni jedni na druge, zaljubljuju se, zbijaju šale jedni sa drugima. Uvek ima i siledžija - u ovom slučaju, Ijan (Jago u drami) - je taj koji manipuliše ljudima i pokreće priču.

Šta nam vaša knjiga „Novi učenik“ govori o savremenoj deci?

Govori nam da slede ono šta nauče od odraslih. Odrasli u ovoj knjizi - nastavnici, roditelji - teško se bave detetom koje je drugačije. Druga deca to odražavaju, imitirajući odrasle njihovim rasizmom.

Pišete o otvorenom rasizmu zasnovanom na neznanju. Koliko je ova pojava deo naše stvarnosti?

Priču sam smestila u 1974. godinu, kada sam imala 11 godina, a od tada mislim da smo postali svesniji rasizma zasnovanog na neznanju. Naravno, nastavnici nikada ne bi razgovarali o tome kako to čine u ovoj knjizi - oni bi dobili otkaz. Dakle, mi smo svesniji, ali mislim da i dalje postoji rasizam zasnovan na neznanju - upravo je gurnut ispod površine. Moramo to priznati i raditi na tome.

Autor: Vujica Ognjenović
Izvor: vijesti.me


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
igrajmo se kao nekad igrom kroz znanje komplet zanimljive geografije , zanimljive opšte kulture i zanimljivi sport na popustu 20  laguna knjige Igrajmo se kao nekad – igrom kroz znanje: Komplet „Zanimljive geografije“, „Zanimljive opšte kulture“ i „Zanimljivi sport“ na popustu 20%
04.02.2026.
Kupovinom kompleta društvenih igara iz serije „Igrajmo se kao nekad“: „Zanimljive geografije“ „Zanimljive opšte kulture“, „Zanimljivi sport“ ostvarite 20% popusta od 19. januara do 20. februara 2...
više
ekskluzivna promocija manga serijala alisa u ničijoj zemlji 5 febraura laguna knjige Ekskluzivna promocija manga serijala „Alisa u Ničijoj zemlji“ 5. febraura
04.02.2026.
U četvrtak 5. februara, u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC, održaće se ekskluzivna promocija manga serijala „Alisa u Ničijoj zemlji“, koji će se prvi put pojaviti u prevodu na srpski jezik. Pro...
više
promocija romana začarana krv jednoroga 3 februara laguna knjige Promocija romana „Začarana krv jednoroga“ 3. februara
04.02.2026.
U utorak 3. februara od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljen roman Tanje Milenković „Začarana krv jednoroga“. Na promociji će, pored autorke, govoriti prof. dr Go...
više
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.