Laguna - Bukmarker - (Bez)opasne veze - prikaz romana "Mesečari iz Marguma" - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

(Bez)opasne veze - prikaz romana "Mesečari iz Marguma"

 Novi roman Mirjane Mitrović ima očevidne sličosti s „Emilijom Letom“ (2006), prethodnim ostvarenjem iste autorke koje je doživelo lep uspeh kod publike i kritike. I ovoga puta u središtu pripovednog zanimanja nalazi se, naime, žena rimskog vojskovođe iz pograničnih krajeva, imenovana kao Julija Mas, te dovedena u psihološki i moralni procep između bračne privrženosti i nezatomljive osećajnosti koja vodi u diskretnu, platonsku ljubavnu aferu, s tom razlikom što je iskušiteljsku ličnost kućnog učitelja sada zamenio lik lokalnog sudije i prestoničkog izgnanika, Flavija Romana.

Kao i u prethodnom romanu, i u ovom se sve odigrava u našim krajevima, i to u periodu komadanja Imperije i rađanja hrišćanstva. Mesečari iz Marguma u neku ruku predstavljaju zapravo „nastavak“, tačnije kazano „drugu stranu medalje“ onoga što je ispripovedano u „Emiliji Leti“ a što je smešteno na kraj trećeg veka, u vreme takozvane tetrarhije, četvorne vladavine, ovde predstavljene autoritetom Dioklecijana kao ključnog „igrača“ u pomenutoj podeli moći.

Namesto epskog zamaha i razuđenosti, koji odlikuju Letu i nesumnjivo čine dobar deo njene kolektivne čitalačke atraktivnosti, „Mesečari“ su, s druge strane, obeleženi svojevrsnom svedenošću i kamernom atmosferom, odnosno epistolarnim postupkom pripovedanja. Roman u pismima je verovatno danas i moguć jedino u takvom, „kostimiranom“ vidu, koji je u ovom slučaju u potpunosti saobražen narativnom senzibilitetu i mekom štimungu pisanja. Takoreći sve karte Mirjana Mitrović je pri tome stavila na naslovnu figuru mesečarstva kao svojevrsnog „trezora za tajne“ koji nadilazi puku kliničku pojavu, izražavajući emotivnu enigmu dvoje glavnih junaka, nesuđenih ljubavnika, neraskidivo povezanih paučinastim nitima noćnih vizija i (d)oživljenih snova.

Ovaj „manjak“ političke i „višak“ intimne, u izvesnom smislu zaumne i iracionalne istorije u odnosu na prethodni, nagrađivani i hvaljeni roman predstavlja ono unutrašnje, na prvi pogled teško vidljivo pomeranje, nepogrešivo, međutim, detektovano od strane oficijelne književne javnosti, otprilike onoliko, čini se, flegmatične prema „Mesečarima“ koliko je bila zainteresovana za „Letu“. Istina, Mitrovićeva u neku ruku i sama ide naruku ovakvom odnosu, budući da njen roman skoro neumitno „priziva“ već uspostavljena očekivanja, da bi ih potom suspendovao.

Dramatična, neretko pustolovna dešavanja s tragičnim završetkom i katarzičnom žrtvom, koja ima težinu civilizacijskog izbora i koja je doneta u odloženom, efektnom finalu prethodnog romana, ovde su, u vidu kratkog izveštaja, skrajnuta na sam rub pripovedanja, da bi puna pažnja bila poklonjena eteričnom ljubavnom „zapletu“, podržanom i osnaženom gotovo lirski pročišćenim i izrazito slikovitim, na momente maniristički izbrušenim stilom koji dočarava „tek“ tananu pustolovinu osećanja i simboličnu dramu erosa. Stoga i središnja „intriga“ neostvarenog „zajedničkog sna“ dvoje platonskih somnabula o osnivanju akademije za rimsko pravo, koja ostaje kao puka vizija bez praktičnih posledica po njene nosioce, reklo bi se, teško može da parira burnoj, sudbinski određujućoj pripovesti o utuljenim ljubavima i verskim preobraćenjima iz „Emilije Lete“, pa zato i epistolarna afera romana dosta lako i bez otpora klizi prema formuli (bez)opasnih, na flert svodivih veza. A prihvatanje „Mesečara iz Marguma“ biće, čini se, zahvaljujući pomenutim sličnostima, neizbežno praćeno upravo ovakvim poređenjima koja ističu „komparativne prednosti“ prethodnog romana.

Sem ukoliko se, naravno, za neku godinu ne pojavi i treći beočug moguće ženske antičke trilogije Mirjane Mitrović koji bi uspostavio posebne zahteve „integralnog“ čitanja i razumevanja, u okviru kojega bi onda i ovaj roman mogao da bude doživljen na unekoliko drugačiji način, recimo kao „intermeco“ ili „prelaz“ prema pretpostavljenom i projektovanom finalu.

Autor: Tihomir Brajović

Izvor: NIN


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.